Nasilje – iživljavanje osoba sa poremećajima osobnosti nad slabijima i tolerantnijima |

Nasilje – iživljavanje osoba sa poremećajima osobnosti nad slabijima i tolerantnijima

Nasilje predstavlja odnos između dviju strana u kojem  jedna strana uporabom ili samom prijetnjom uporabe sile utječe na drugu stranu. Nasilje je svjesna okrutnost usmjerena prema drugima s ciljem stjecanja moći pomoću nanošenja psihičke i/ili fizičke boli.

Osobine nasilja

Nasilje najčešće  koriste živa bića koja pripadaju inteligentnim vrstama, između ostalog i ljudi. Oni često primjenjuju nasilje tamo  gdje postoji mogućnost da se drugome nanese ozljeda (tjelesna ili emotivna) i na taj  žele ukloniti protivnika.Svugdje gdje  jedna bića pokušavaju dominirati  jedno nad drugim, nasilje postoji.  Nasilja razlikujemo nekoliko oblika; fizičko nasilje, psihičko i emotivno nasilje, seksualno nasilje, mobing – nasilje na radnom mjestu, cyber mobing ili internetsko nasilje, medijsko nasilje. Možemo reći, da je svaki oblik utjecaja na tuđi život nametanjem vlastite volje i snage, primjenom sile, nametanjem osobnih uvjeta i Fizičko nasilje je namjerno nanošenje tjelesnih ozljeda

Emocionalno ili psihičko nasilje je najčešće verbalni (može biti i neverbalni) oblik nanošenja ozljeda nečijoj psihi

Fizičko nasilje je ispoljavanje agresivnosti fizičkim napadom udarcima na žrtvu, prijetnjom, razbijanjem osobnih predmeta koji pripadaju žrtvi, ili iz njezine okoline

Seksualno nasilje je specifičan oblik fizičkog nasilja, čine ga neželjeni seksualni kontakti

Strukturalno nasilje je neodgovarajuća ili nepostojeća akcije društva (države)stavova   – nasilje!  

Psihičko nasilje

Psihičko nasilje, odnosno primjena psihičke prisile nad žrtvom prouzroči  osjećaj straha, ugroženosti, uznemirenosti,  povrede dostojanstva. Isto se provodi verbalno – verbalni napadima ili napadima putem medija ili ruštvenih mreža,  vrijeđanjem, psovanjem, nazivanjem pogrdnim imenima, iznošenjem neistina,  ili na drugi način grubo verbalno uznemiravanje, uhođenje ili uznemiravanje preko svih sredstava za komuniciranje ili preko elektroničkih i tiskanih medija ili na drugi način, protupravnom  izolacijom  ili ugrožavanjem života, slobode kretanja i rada  (npr. – ponižavanje, ismijavanje u javnosti, nazivanje pogrdnim imenima, psovanje, kritiziranje tuđih ideja i postupaka, ispravljanje i prodike, prekidanje osobe dok govori, nadvikivanje, iskretanje svega što netko kaže, umanjivanje i poricanje nasilja, okrivljavanje žrtve za svoje nasilno ponašanje, ignoriranje, zastrašivanje, prijetnje, pokazivanje fizičke nadmoći, zabrane, uhođenje, praćenje, kontroliranje telefona, pošte, elektronske pošte,  i osobnih stvari, uništavanje nečijih predmeta, prijetnja samoubojstvom). Svi oblici su prepoznati kao uobičajeni način provođenja nasilja nad žrtvom.

Žrtve nasilja osjećaju veliku ranjivost, bespomoćnost, sram i posramljenost, izoliraju se i postaju usamljene,  što sve zajedno povećava nasilnikovo samopouzdanje i vjerojatnost za nastavak mučenja. Žrtve zlostavljanja koje pate duže vrijeme postaju sklone samoubojstvu.

U ovo moderno doba čest je slučaj da ljudi ne samo svjesno ignoriraju psihičko i emotivno nasilje putem društvenih mreža i interneta, već i sami u njemu sudjeluju. Postupaju metodom; „ono što ne dotiče direktno mene nije moja briga!“ Pomaganjem nasilniku provođenjem nasilja putem društvenih mreža i interneta –ignoriranjem, nesuprotstavljanjem riječju ili odbijanjem sudjelovanja u nasilju,  pridruživanjem i poticanjem na nasilje vlastitim komentarima i osobnim sudjelovanjem u takvom obliku nasilju daju snagu i moć nasilniku i mnogi  svojim ponašanjem potiču nasilje i nasilništvo, a nasilniku ostavljaju prostora da se njegova psihička bolest i iživljavanje nad slabijima razvija do neslućenih razmjera.

Mobing – zlostavljanje na radnom mjestu

Mnogi zaposlenici žrtve su moralnogi psihičkog (emotivnog) zlostavljanja na poslu (eng. mobbing)

Fizičko nasilje

Fizičko nasilje je manifestiranje sile fizičkim kontaktom nad slabijom žrtvom, koje prouzrokuju psihičke i fizičke tragove na žrtvi nasilja.

U ova moderna vremena često imamo priliku vidjeti nasilje na ulicama. Razbijanje klupa, oštećenje fasada, nečijih osobnih stvari. Međutim puno teži oblik manifestiranja fizičke sile su udarci nad slabijima – ženama i djeci. Posljednji napad, od prije dva dana, kada je skupina maloljetnika napala svojeg vršnjaka, te su šestorica zadavala bolne udarce nogom, šakama, dok je jedan ležao na podu izložen udarcima, predstavlja ponašanje gore od životinjskog. Napadati besmomoćnog, bez šanse da se isti obrani predstavlja najgori oblik zločina.  Nezainteresirano promatranje grupe ljudi, koji stoje sa strane, potpuno ravnodušni prema onom što se događa, ne samo da potiče takav zločin, već i samo predstavlja najgori mogući zločin. Nereagiranje na kazneno djelo također je kazneno djelo. To dijete na tlu, izloženo grubim i bezosjećajnim udarcima poludjele horde, sutra može biti bilo čije – naše. Ovakva ekipa koja je potpuno izgubila razum i kontrolu može oduzeti život žrtvi,  nekontroliranim udarcima. Tada odgovornost snose ne samo zlostavljači nego i pasivni promatrači.

Majka koja se pravdala da je morala trpjeti zločin nad njenim djetetom, višegodišnje silovanje za koje je znala ali iz navodnog straha nije prijavljivala zlostavljača, snosi suodgovornost nad traumom i  ožiljcima koje će trajno nositi  njezino dijete.  Takva majka zapravo žrtvuje svoje dijete „radi mira u kući i svoje osobne poštede!“ Ne postoji tako veliki strah koji opravdava zločin i toleriranje zločina.

Financijsko zlostavljanje

Financijsko zlostavljanje predstavlja oblik modernijeg načina zlostavljanja. U vrijeme besparice novac je postao najtraženiji. Mnogi pokušavaju do novca doći sa što manje truda, ucjenom, reketom, iznudom, otimanjem, izolacijom žrtve radi lakše manipulacije. Financijsko zlostavljanje možemo uočiti kako u poslovnim odnosima, tako i u obiteljskim. Često suprug ili supruga financijski zlostavljaju svojeg partnera očekujući od njega nemoguće, tj. da uvijek ima dovoljno novca za lagodan život, ne prihvaćajući probleme koje nosi život, i ne sudjelujući u rješavanju tih problema.  S druge pak strane postoje partneri koji svojem bračnom drugu oduzimaju sva financijska sredstva kako bi ih učinili bespomoćnima, kontrolirali ih i nad njima vladali.  Bit svakog zlostavljanje je prezentacija i upotreba sile i moći nad slabijim i manje agresivnim od sebe.

Seksualno zlostavljanje

Seksualno zlostavljanje predstavlja ne samo fizičku silu nametanjem seksualnog odnosa bez volje žrtve, već isto tako i verbalno seksualno zlostavljanje, neželjene fizičke kontakte bez seksualnog odnosa, i neukusno maltretiranje sa seksualnim naglaskom putem društvenih mreža.  Neželjene i neukusne ponude, komentari, kontakti i sl.

Društveno nasilje od strane državnih institucija

Prezentacija sile snažnijih i moćnijih nad nezaštićenima i slabijima je također nasilje, makar to nasilje predstavljalo i  maltretiranje od strane državnih institucija nad njenim građanima.  Isto uočavamo u pravosudnim  postupcima, u postupcima djelatnika MUP-a pri ispitivanju pojedinih građana, bilo to obavijesni razgovor kao svjedoka ili pak pod sumnjom kao počinitelja kaznenog djela, ili kao žrtve,  nasilje od strane  poreznih tijela nad građanima,  nasilje službenika državne uprave, inspektora, bankara, ovršitelja,  i sl.  I ovakav oblik nasilja, na žalost  proizvodi žrtve. Dolazi do teških oboljenja, depresije,  a  evidentiran je i velik broj samoubojstava.

Nasilje je uzelo maha i  za premnoge postalo uobičajenim dijelom svakodnevnice, postali su neosjetljivi na njega i njegove razorne posljedice i mnogi u slučaju kada ih žrtva nasilja zatraži za pomoć, odbijaju ih ili pokazivanjem besćutnosti riječima kako su svi prošli kroz tako nešto ili na neki način izjednačivanjem sa zlostavljačem predbacujući žrtvi kako je tako nešto sama to zaslužila.

Bez obzira o kakvoj vrsti nasilja se radi, da li svjesno ili pod utjecajem alkohola ili nekih droga, nasilnicima je bez ikakve sumnje, osim kaznenih sankcija,  nužno potrebna i stručna psihijatrijska pomoć i dugotrajna terapija.