DRŽAVNI PRORAČUN: Koju rupu zakrpati sa jednom ili dvije milijarde kuna, kada je proračun šupalj na sve strane? |

DRŽAVNI PRORAČUN: Koju rupu zakrpati sa jednom ili dvije milijarde kuna, kada je proračun šupalj na sve strane?

Deficit će do kraja godine biti 19 milijardi kuna, pet milijardi viši od plana, a javni dug će vjerovatno skočiti na 250 milijardi kuna. Rebalansom proračuna planiranom za rujan, pokušava se navući milijardu, dvije kuna kojima bi se privremeno zakrpale rupe u proračunu. Što dalje?

Što kad prođe rujan, listopad?

Ima li ova Vlada program rada, plan razvoja, financija? Upućeni kažu da bi 2015. ili 2016. godine Hrvatima moglo biti kao i Grcima. Hrvatima je već sada više nego gadno. Prosječna radnička plaća ne može pokriti niti najnužnije mjesečne potrebe. Odjeću i obuću prosječni Hrvati i Hrvatice počeli su nabavljati u second hand shopu ili u Crvenom križu i Karitasu. Nelikvidnost i nemogućnost preživljavanja iz mjeseca u mjesec, natjerali su ih da, nakon što su iskoristili sve “blagodati” modernog i naprednog života, točnije dug po kreditnim karticama, minusima po tekućim računima, čekovima, da se dodatno zadužuju. Banke ne odobravaju kredite nelikvidnim strankama, pa su za svoje minuse i dugove lijek potražili u kreditnim uredima čije reklame su mogli pronaći gotovo na svakom mjestu

U tvrtkama registriranim za kreditne djelatnosti, tzv. kreditnim uredima kredite su mogli podići za pet minuta ukoliko imaju nekretnine ili su zaposleni u državnim tvrtkama. I umirovljenici su također bili jedni od najprihvatljivijih klijenata. Pri odobrenju kredita nitko od njih nije svjestan što su potpisivali, dok ih ne iznenadi blokiran račun temeljem javnobilježnički ovjerene zadužnice (ovršna isprava), i to na iznose koje nisu nikad ni sanjali. Tu se začarani krug zatvara. Umjesto rješenja problema, ostaju stari nepodmireni dugovi, gomilaju se novi, slijede blokade žiro i tekućih računa i naplata potraživanja na nekretninama dužnika koji postaju ovršenici.

Svi profitiraju osim dužnika. Naplaćuju se odvjetnici, javni bilježnici, sudski ovršitelji, suci, vjerovnici. Građani ostaju bez svojih stanova, kuća, bez radnih mjesta……..

Je li to rezultat SDP-ovog predizbornog  Plana 21? 

Proračun puca po šavovima. Da bi se pokrpale rupe gotovo više da i nema stavki koje se mogu srezati. Prihoda niotkud. Porezni obveznici malaksali su, bez gospodarskog napretka, s blokiranim računima. Turistička sezona je potpuno podbacila. Ne čudi, s ozbirom na nikakvu turističku talentiranost djelatnika u turističkim krajevima. Gostima se osim mora i pijeska – NE NUDI GOTOVO NIŠTA.

Još prije tri godine Vlada je odsjekla ruku koja hrani Državu. Mali poduzetnici su odavno prestali normalno poslovati i ostvarivati prihode. Velikim je pak dužnicima oprostila i velike dugove prema Državi. Obrtnici su ili već propali ili na rubu propasti. Oko 320.000 građana zaduženi su sa vrtoglavih 28 milijardi kuna koje vjerovatno nikad neće moći vratiti. Hrvatsku su u cijelosti držali na životu mali poduzetnici koji su iz svojih prihoda odvajali izuzetno visoke iznose da bi napunili državni proračun, zapošljavali radnike, isplaćivali plaće. Nameti koji su premašivali 80-100% davanja ugušili su i najotpornijeg poduzetnika. Osim toga, nemilosrdno i nepravedno, da ne kažem nezakonito ponašanje Ministarstva financija prema malim i srednjim poduzetnicima i obrtnicima dovelo je do toga da Hrvatska gotovo više i nema privredu.

Dodatni slom su poplave koje su Slavoniju, zlatno srce Hrvatske, gotovo najbogatiji kraj Lijepe naše, bacile na koljena i dovele je u stanje ovisnosti o Državi.

Javni dug od 250 milijardi kuna dodatno je uvećan obveznim plaćanjem članarine prema Europskoj uniji, za nagradu što su nas primili kao ravnopravnu članicu EU.Rate redovno dospijevaju na naplatu, bila hrvatska vlada sposobna ili nesposobna zaraditi novac koji duguje.

Uvođenjem novih poreza, poreza na nekretnine i poreza na kamate (planirano oporezivanje bogatih), vjerovatno će natjerati imućne gospodarstvenike da svoje bogatstvo presele u oaze u kojima se imovina ne oporezuje u visokim iznosima. Što će opet dodatno smanjiti prihode u proračunu, a ne povećati prihod, kako to predviđaju financijski stručnjaci RH – Linić i Lalovac.

Bivši minister financija Slavko Linić ne vjeruje u rezove. Nema se kaže, više što rezati. Najveće stavke u proračunu su zdravstvo, školstvo, isplata mirovina i plaća zaposlenih u državi. Tu se ništa ne smije dirati, a na svim drugim stavkama su uštede već postignute – kaže Linić.

S obzirom na podbačenu turističku sezonu koja osim nesposobnosti, neljubaznosti i šamara, nije u stanju ponuditi turistima i kvalitetan sadržaj, deficit bi lako mogao premašiti 5 milijardi kuna o čemu se već sada nagađa. U najcrnjim opcijama predviđa se deficit i do vrtoglavih 19 milijardi kuna jer tri milijarde već sada nedostaju.

Rupa nastaje i iz razloga jer je bivši minister Linić u proračun unaprijed uračunao i 300 milijuna kuna od poreza na kamate za koji zakon još uopće nije donesen, kao i 300 milijuna kuna od poreza na najam, što je također za sada samo vizija.

U kuloarima se priča da se proračun raspada

Do sada smo u praksi doživjeli da svaki puta kada je nedostajalo novca u proračunu, Šuker, potom Linić, a također i Kovačev odlazili su u svijet sa vrećom u koju su trpali novac iz odobrenih kredita. Naravno, sva trojica su kao jamstvo davali državne obveznice i druga državna jamstva.

Hrvatska je prodana. Svjetska banka, kao i Europska banka vrlo rado davala je novac znajući da Hrvatska nije u mogućnosti vratiti posuđeno. Tipično kamatarsko ponašanje.

Uzmu u zalog najveću vrijednost koju dužnik ima, dovedu ga do stanja potpune prezaduženosti, a onda, lagano stežu omču oko vrata. Sve dok na koljenima ne zamoli da uzmu sve, ali da mu ostave bar život.

No razlika između onih koji su neodgovorno zaduživali Hrvatsku i samih građana, više je nego drastična. Svaka vlada ima mandat od četiri godine. Nakon isteka mandata ili će otići ili će biti ponovno izabrana. Loša vlada, ako ima sreće, neće biti ponovno izabrana, pa će bez ikakve odgovornosti odmagliti s dužnosti što je prije moguće, izbjegavajući bilo kakvu odgovornost za stanje u koje je dovela državu i narod.

Hrvatima ostaje opljačkana zemlja, javni dug visok vrtoglavih 250 milijardi kuna, proračun sa rupama većim nego li što su krateri najpoznatijih svjetskih vulkana, gospodarstvo uništeno do temelja, poljoprivreda u kolapsu, blokirani računi i ovršena imovina.

S obzirom da država ne može funkcionirati sa deficitom od cca 15 milijardi kuna, neće moći niti ispoštovati zahtjeve procedure prekomjernog deficita stoga se mogu očekivati i sankcije.

Javni dug će u rujnu (ako ne u rujnu onda do kraja godine sigurno) premašiti 250 milijardi kuna, jer u ovom trenutku Hrvatska ne otplaćuje niti kamate na kredite pa dug skače kvartalno, kako kamate i rate dospijevaju na naplatu.

Ekonomski stručnjaci protive se povećanju poreznih nameta. Smatraju da novi porezi ne mogu donijeti bolje i veće prihode. Potrošnja je u sve većem padu čime se istovremeno smanjuje i priljev poreza u proračun. Nema prostora niti za rasterećenje građana jer će proračunske rupe biti prevelike i ničim se ne mogu zakrpati.

Može li se Hrvatska spasiti i izvući iz ralja njenih vjerovnika na leđima svojih građana?

Svi u to sumnjaju, a sami Hrvati, nemaju više ni snage a kamo li glasa da upitaju ono što su odavno već, nakon prve godine neuspjeha ove vlade trebali upitati?

Što ste od navedenoga sproveli, koliko ste novaca investirali u hrvatsko gospodarstvo, koliko ste radnih mjesta otvorili, koliko ste sa svojim projektima smanjili hrvatski unutanji i vanjski dug, koliko su se vaši poslovni angažmani u Hrvatskoj i u BiH odrazili na porast blagostanja ljudi?

Izvjestite nas o tome, molimo Vas, da bismo vam mogli čestitati i diviti se vašoj uzornosti i slijediti vaš dobar put!