Dužnici, znate li kakva jamstva potpisujete prilikom sklapanja kredita kod banaka ili u kreditnim uredima?
BJANKO ZADUŽNICA – ISPRAVA S UČINKOM PRAVOMOĆNOG OVRŠNOG RJEŠENJA
Pandemija pljačke od strane nezakonitih kreditnih ureda koja je posljednjih godina zahvatila Hrvatsku više nego jasno je dovela do određenih saznanja. Građani Hrvatske nerazumno ulijeću u dužnički odnos nesvjesni značaja svojeg potpisa na bjanko zadužnici i njegovog značaja baš kao i potpisa na mjeničnom očitovanju i administrativnoj zabrani. Sve ove nabrojane isprave imaju učinak pravomoćnog ovršnog rješenja i dostavljaju se direktno, preporučeno s povratnicom ili osobno, u ured pravne osobe koja obavlja platni promet, sa svrhom prisilne naplate ovrhom sa računa dužnika tj. ovršenika na račun vjerovnika.
Mjenica i mjenično očitovanje, kao i administrativna zabrana omogućuju zapljenu računa po pristanku dužnika. Dužnik svojim potpisom daje suglasnost vjerovniku da se zapljene dužnikovi određeni računi, ili svi računi, koje ima kod pravnih osoba koje obavljaju poslove platnog prometa, te da se novac s tih računa, u skladu s njegovom izjavom sadržanom u toj ispravi, izravno isplaćuje vjerovniku.Takva isprava ima učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi kojim se zapljenuje tražbina po računu i prenosi na ovrhovoditelja radi naplate. Jednako svojstvo imaju izjave jamaca plataca koji svojim ovjerovljenim potpisom daju odobrenje da se radi duga glavnog dužnika za čije obveze su jamčili, i sa računa jamaca zapljene sredstva radi namirenja vjerovnika. Ovjerene isprave pravnoj osobi koja obavlja platni promet dostavlja vjerovnik s učincima pravomoćnog sudskog rješenja o ovrsi i to neposredno u prijamnom uredu pravne osobe koja obavlja poslove platnog prometa ili preporučenom pošiljkom s povratnicom, ili preko javnog bilježnika.
Bjanko zadužnica, mjenično očitovanje, administrativna zabrana prenosive su isprave i vjerovnik svoje pravo koja mu je svojim ovjerenim potpisom dao dužnik, može ta sredstva osiguranja prenijeti javnobilježnički ovjerenom ispravom na druge pravne i fizičke osobe koje u tom slučaju stječu prava koja je po toj ispravi imao vjerovnik.
Vjerovnik može po svom izboru zahtijevati od pravne osobe koja obavlja poslove platnog prometa naplatu svoje tražbine od dužnika ili jamaca plataca, ili i od dužnika i od jamaca plataca istovremeno, a pravna osoba koja obavlja prisilnu naplatu dužna je isplatiti vjerovnika ako ima novca na računima dužnika i računima jamaca sve do potpunog namirenja tražbine.
Bjanko zadužnica predstavlja ispravu ovjerenu kod javnog bilježnika, na kojoj svojim potpisom i ovjerom kod javnog bilježnika dužnik daje suglasnost vjerovniku da se naplati po svim računima dužnika, ili u slučaju nenaplativosti po računima, i na drugim predmetima ovrhe. Na bjanko zadužnici vjerovnik naknadno upisuje iznos (glavnicu+kamate+troškove) na koji se vrši zapljena novčanih sredstava izravno sa računa dužnika na račun vjerovnika sve do konačne isplate.
Prema Pravilniku o obliku i sadržaju bjanko zadužnice dužnik svojim potpisom na bjanko zadužnici, i ovjerom svojeg potpisa kod javnog bilježnika, potvrđuje da je upoznat sa slijedećim činjenicama;
– da se isprava izdaje u jednom primjerku i da ima učinak pravomoćnoga rješenja o ovrsi kojim se zapljenjuje tražbina po računu i prenosi na ovrhovoditelja,
– da bjanko zadužnicu s naknadno upisanim iznosom tražbine i podacima o vjerovniku Financijskoj agenciji (u daljnjem tekstu: Agencija) s učincima dostave pravomoćnoga sudskog rješenja o ovrsi, dostavlja vjerovnik izravno, preporučenom poštanskom pošiljkom s povratnicom neposrednom dostavom ili preko javnog bilježnika, te naznaku da se dostavom te bjanko zadužnice zapljenjuje tražbina po računu i da se prenosi na vjerovnika,
– da na toj bjanko zadužnici ili u dodatnim ispravama uz nju, istodobno kad i dužnik ili naknadno, obvezu prema vjerovniku mogu preuzeti i druge osobe u svojstvu jamaca plataca, davanjem pisane izjave koja je po svojem sadržaju i obliku ista s izjavom dužnika,
– da vjerovnik može svoja prava iz te bjanko zadužnice prenositi ispravom na kojoj je javno ovjerovljen njegov potpis na druge osobe, koje u tom slučaju stječu prava koja je po toj ispravi imao vjerovnik,
– da na temelju te bjanko zadužnice i dodatnih isprava uz nju vjerovnik može po svom izboru zahtijevati na način propisan Ovršnim zakonom od Agencije naplatu svoje tražbine od dužnika ili jamaca plataca, ili i od dužnika i jamaca plataca,
– da vjerovnik može od Agencije zahtijevati da mu vrati tu bjanko zadužnicu ako njegova tražbina nije u cijelosti namirena i nastaviti ovrhu na nekretninama ili drugoj imovini. U tom će slučaju Agencija naznačiti na toj bjanko zadužnici s kojega je računa naplaćen koji iznos troškova, kamata i glavnice.
– da bjanko zadužnica ima svojstvo ovršne isprave na temelju koje se može tražiti ovrha protiv dužnika ili jamaca plataca na drugim predmetima ovrhe.
Bjanko zadužnicu s naknadno upisanim iznosom tražbine i podacima o vjerovniku pravnoj osobi koja obavlja poslove platnoga prometa dostavlja vjerovnik s učincima dostave pravomoćnoga sudskog rješenja o ovrsi, neposredno u prijamnom uredu pravne osobe koja obavlja poslove platnoga prometa, preporučenom pošiljkom s povratnicom ili preko javnog bilježnika. Dostavom te isprave zapljenuje se tražbina po računu i prenose se na vjerovnika. Najviši iznos koji se može upisati u bjanko zadužnice propisuje ministar pravosuđa i raspoređen je po slijedećim iznosima; Dužnik može izdati bjanko zadužnicu na obrascu iz ovoga Pravilnika s naznakom najvišeg iznosa: do 5.000,00 kn, do 10.000,00 kn, do 50.000,00 kn, do 100.000,00 kn, do 500.000,00 kn, do 1.000.000,00 kn.
Prema Pravilniku o registru zadužnica i bjanko zadužnica koji je stupio na snagu 26.10.2012. godine propisana je obveza javnog bilježnika da podatke o ovjerenim javnim zadužnicama dostavlja u Registar zadužnica i bjanko zadužnica. Po primitku zadužnice na naplatu, FINA je dužna načiniti uvid u Registar i usporediti podatke iz registra sa podacima iz zadužnice. U slučaju da podaci nisu istovjetni FINA je dužna načiniti dodatne provjere kod javnog bilježnika. Zadužnice se u Registru evidentiraju onim redoslijedom kako ih u Registar upisuje javni bilježnik. Agencija pretražuje podatke o zadužnicama, odnosno bjanko zadužnicama upisanih u Registar na temelju podataka o javnom bilježniku koji je na zadužnici, odnosno bjanko zadužnici ovjerio potpis, odnosno koji je ispravu potvrdio.
U slučaju da su sredstva na računima nedostatna da bi se iznos sa bjanco zadužnice u cjelosti namirio, vjerovnik ima pravo temeljem zadužnice koja ima jednak učinak kao pravomoćno sudsko rješenje o ovrsi – zahtijevati ovrhu na cjelokupnoj pokretnoj i nepokretnoj imovini dužnika, odnosno na cjelokupnoj imovini jamaca ukoliko su isti jamčili za dugove dužnika.
Kao i sve ostale pravomoćne i ovršne isprave, tako je i rok zastare potraživanja po bjanko zadužnici punih 10 godina!
Nada Landeka
Nema komentara:
Objavi komentar