Okrugli stol „Drvna industrija“ |

Okrugli stol „Drvna industrija“

Može li drvna industrija biti pokretač gospodarskog razvoja? Kako proizvode od drva učiniti uspješnim i prepoznatljivim hrvatskim izvoznim proizvodom?

Okrugli stol  na Teme;  Koje su najveće prepreke razvoju drvne industrije? Može li Hrvatska zaštititi svoju sirovinsku bazu u okviru EU pravila? Kako država može rasteretiti kompanije iz drvnog sektora? Izvozimo sirovu građu, a uvozimo gotov proizvod. Kako to spriječiti? Treba li Hrvatska okrupniti proizvodnju i brendirati samo jednu vrstu drvenih proizvoda? održan je 27.02.2015. godine.

Predavači; ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina, dipl. ing. arh. Darko Špiljarić, projektant i direktor projektnog biroa, Milka Kosanović voditeljica  Centra za mirenje pri HUP-u.

Što su panelisti mogli i znali reći o realnim problemima  drvne industrije, problemima s nabavom sirovine, plasmanom i uvjetima proizvodnje i zapošljavanja, upitno je.

Ministar Tihomir Jakovina poznat  javnosti kao najneuspješniji poduzetnik među ministrima,  gubitaš i donedavni vlasnik  propale poljoprivredne ljekarne TJ PROM d.o.o.,  zatim dipl ing. arh.  Darko Špiljarić,  dizajner, bez iskustva u proizvodnji drvnih proizvoda, i panelistica Milka Kosanović, voditeljica Centra za mirenje pri HUP-u zacijelo nisu najsretniji odabir gostiju za Okrugli stol o drvnoj industriji.

Hrvatski prerađivači drva moraju izgraditi zajednički, nacionalni brend, za što imaju važan preduvjet, a to je odlična drvna sirovina, rekao je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina na okruglom stolu o stanju u drvnoj industriji, održanom u organizaciji Poslovnog dnevnika u petak 27.02.2015.  u prostoru Hrvatske udruge poslodavaca.

Iznio je podatke prema kojima je u prvih devet mjeseci 2014. izvezeno drvnih prerađevina u vrijednosti 984 milijuna dolara, pa taj sektor sudjeluje sa 10 posto u ukupnom hrvatskom izvozu.

Dio sudionika okruglog stola upozorio je na neodrživost sadašnjeg modela u kojem država, kao najveći vlasnik šuma, prepušta prerađivačima nedovoljne količine te sirovine. Jedan od njih je križevački Monolitinvest koji je, prema riječima njegova predstavnika Vladimira Truščeka, iako ima osigurano tržište i izvozi u 30 zemalja, već otpustio 50 ljudi, a sprema još 50 otkaza.

Trušćek se na održanom Okruglom stolu predstavio da dolazi  iz križevačkog Monolitinvesta navodeći kako ta uspješna tvrtka, iako ima osigurano tržište i izvozi u 30 zemalja, zbog manjka sirovine za preradu otpustila je radnike, a sprema ih se još otpustiti. “Tražimo samo pravo da možemo kupiti više sirovine, a ovako kasnimo s isporukom. Morat ćemo otkazati barem 200.000 kvadrata gotovih proizvoda. S Hrvatskim šumama skoro da i nema komunikacije. Treba unaprijediti rad komisije koja odlučuje o raspodjeli drvne građe, a ne bi bilo loše da u njoj sjedi i netko iz DORH-a”, rekao je Trušćek.

Tko je Vladimir Trušćek,  najglasniji sudionik Okruglog stola „Drvna industrija“?

Vladimir Trušćek s pravom može nositi naziv „kralj predstečajnih nagodbi. U četiri tvrtke kroz koje je vlasnički ili upravljački  povezan;  Monolit d.o.o., Mopar d.o.o., Monolitinvest d.o.o., Raven d.o.o. –   duguje prosječno 60.000.000,00 kn, i nakon opraštanja dugova u periodu  od 1995 do 2005 godine,  ponovno  je tijekom 2014 godine dugovao svojim vjerovnicima  preko 200.000.000 kn, između ostalog i Ministarstvu financija, Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak, Hrvatskom fondu za razvoj, a i mnogim drugima. Ovi  milionski iznosi  su mu u predstečajnim nagodbama optrošteni.

Najzanimljivije od svega je činjenica da je Monolitinvest d.o.o. tvrtka na koju je prenešena imovina, proizvodni pogon i radnici, dok su tvrtke gubitaši Monolit d.o.o., Mopar d.o.o., Monolitinvest d.o.o, Raven d.o.o. u postupku predstečajne nagodbe bile jedni drugima najveći vjerovnici čime su nadglasali Ministarstvo financija kojem su dugovali preko 37.000.000,00 kn. Dug mu je zahvaljujući nadglasavanju njegovih vlastitih tvrtki – oprošten, pa se s pravom može reći da je Vladimir Trušćek koji ih  je  zastupao pred predstečajnim vijećem FINE – sam sebi oprostio dugove.

Vladimir Trušček bio je direktor poznatog  poduzeća Arena d.o.o.  Križevci nad kojim je  zbog dugova većih od 200.000.000,00 kn  prije desetak godina otvoren stečajni postupak.  Međutim, nekretninu u vlasništvu Arene d.o.o. na petoj dražbi kupila je Hrvatska poštanska banka, uz Hrvatsku banku za obnovu i razvitak i Hrvatski fond za razvoj i zapošljavanje i jedan od najvećih vjerovnika,  za iznos od svega 15.000.000,00 kn. Prema javno dostupnim podacima objavljenim na stranici FINE vidljivo je da su očigledno novac potreban za kupnju tih istih nekretnina dobili od prethodno oštećenog vjerovnika –  Fonda za razvoj i zapošljavanje i Hrvatske banke za obnovu i razvitak.  Član Uprave Arena d.o.o. Križevci, osim Vladimira Trušćeka,  bio je i optuženi Petar Tonković, član Uprave Fonda za razvoj i zapošljavanje nad kojim još uvijek nije okončan kazneni postupak.  Monolit d.o.o. i Mopar d.o.o. su novoosnovane tvrtke kojima je Darko Šket – stečajni upravitelj odobrio rad u prostoru Arene d.o.o. u stečaju, dok je Monolit d.o.o. ubrzo dobila  novi kredit od Fonda za razvoj i zapošljavanje te je kreditom Fonda za razvoj i zapošljavanje (kojem je Arena d.o.o. dugovala)  kupila vlastitu nekretninu zajedno sa strojevima.

Perspektivu rasta i budućnosti tvrtki  Monolitinvest d.o.o. jamstvo  daje i offshore company Jenings Trade Corp LTD, sa sjedištem na adresi više nego perspektivnog naziva sjedišta te tvrtke,  Highway Of Enthusiasts, 31a-25, Moscow, Russia”, naveo je Trušćek u Prijedlogu za predstečajnu nagodbu, omogućivši  na taj način da se  novac isisan iz osiromašenih tvrtki tijekom proteklih petnaestak godina ponovno legalno vrati u Hrvatsku.

Krediti Hrvatske banke za obnovu i razvoj propalim poduzetnicima i gubitašima kojima su oprošteni dugovi

HBOR će, kako se navodi, ubuduće odobravati kredite za obrtna sredstva malim i srednjim poduzetnicima koji su uspješno okončali postupak predstečajne nagodbe kako bi se omogućio oporavak njihovog poslovanje i očuvanje radnih mjesta. Društva čiji će se zahtjevi za kredit razmatrati mogu biti ona kojima su financijske institucije podržale plan restrukturiranja ili odobrili reprogramiranje obveza, koja su započela su s operativnim restrukturiranjem te koja su osigurala tržište za svoje proizvode ili usluge.

Bespovratna sredstva malim i srednjim poduzetnicima

Vlada Republike Hrvatske  19. veljače 2015 godine  usvojila je  Program poticanja poduzetništva i obrta – Poduzetnički impuls 2015. vrijedan 4,37 milijardi kuna. Ovogodišnji program namijenjen razvoju i povećanju konkurentnosti hrvatskih malih i srednjih poduzetnika najvredniji je i dvostruko veći od svih dosadašnjih Poduzetničkih impulsa zajedno u razdoblju 2012-2014.

Za pretpostaviti je da će u ova dva aktualna  programa HBOR-a i Ministarstva poduzetništva i obrta, Vladimir Trušćek i njegova tvrtka Monolitinvest d.o.o. nastala na razrušenim temeljima višegodišnjih gubitaša  Arena d.o.o., Monolit d.o.o., Mopar d.o.o.,  Monolitinvest Samobor d.o.o., Raven d.o.o., također opet  „omastiti brke“ i ponovno zapošljavati  otpuštene djelatnike kroz programe Zavoda za zapošljavanje koji također nude poticajna sredstva  za zapošljavanje.

Najniža potpora unutar programa Poduzetnički impuls iznosi 10 tisuća kuna, a najveća 15 milijuna kuna. Očekuje se da će biti podijeljeno 1.300 potpora.

Ministar Jakovina o drvnoprerađivačkoj industriji

Ministar Jakovina je rekao da Hrvatske šume godišnje posijeku 1,8 milijuna kubika drvne građe, iako je zahtjeva dvostruko više, a u nekim kategorijama i četiri puta više od odobrene količine.

– Siječe se manje od godišnjeg prirasta i tu ima prostora za stručnu raspravu o povećanju proizvodnje, a svakako će se više ulagati u biološku obnovu šume i plantažne nasade – rekao je ministar.

Na izraženu želju dijela nazočnih da se u sektor uvede isključivo tržišno gospodarenje, Jakovina im je rekao – po tržišnom modelu u prvih godinu dana nakon ulaska u EU svi bi hrvatski drvoprerađivači propali. Kako se čulo na okruglom stolu, povećanje godišnje isporuke trupaca na šest milijuna kubika otvorilo bi više od 10.000 novih radnih mjesta.

Dario Puljiz iz Spačve pohvalio je uvođenje reda u toj industriji, gdje se počela davati prednost proizvodnji finalnih proizvoda. Ipak, napominje da finalisti i dalje dobivaju premalo sirovine, a čudi ga i što nema sluha za uvođenje grijanja na pelete u javne ustanove. «Umjesto da tako piljevinom grijemo škole i štedimo milijune kuna, mi uvozimo lož- ulje», upozorio je Puljiz

Darko Špoljarić iz tvrtke Inkea, nedavno nagrađene cijenjenom međunarodnom nagradom za svoj program kuhinja za male stanove, upozorava da srozavanju drvne industrije doprinosi i postupak javne nabave, jer taj vrednuje samo nisku cijenu, a ne i kvalitetu proizvoda, koji time postaju nezanimljivi na stranom tržištu.Tina Marković iz Scudeire upozorila je na nedostatnu komunikaciju između drvoprerađivača i dizajnera- oni više nemaju gdje stjecati praksu jer je njihova struka, umjesto s proizvodnjom, sada vezana uz kulturu.

Po svemu sudeći, iako treba pohvaliti svaki korak koji potiče  proizvodnju  i gospodarstvo, s  održanog Okruglog stola ipak nisu ponuđena  rješenja za probleme u kojima se trenutno nalaze.

hazud.hr