ODLUKA O GENOCIDU DONESENA: Jednoglasno odbačena srpska protutužba, odbačena i Hrvatska tužba!
Radi se o drugoj takvoj presudi u povijesti ICJ-a koji je u slučaju tužbe BiH protiv Srbije 2007. utvrdio da Srbija nije kriva, iako se genocid na području Srebrenice dogodio i da Srbija nije dovoljno učinila da ga spriječi.
Tijek današnjih događaja u Haagu pratite ovdje:
11.55 U oba slučaja vrijedi isto objašnjenje, kazao je sudac dajući zaključak o presudi. Iako su obje strane počinile djela genocida nad zaštićenom etničkom skupinom, namjera istrebljenja etničke skupine nije dokazana. Stoga nisu zadovoljena dva uvjeta genocida pa se i tužba i protutužba odbacuju.
11.54 S 15 od 17 glasova odbačena je Hrvatska tužba. Jednoglasno se odbacuje srpska protutužba, kazao je sudac Tomka.
11.51 Protutužba Srbije mora biti odbačena u cijelosti. Sudac je pozvao na što prije rješavanje pitanja nestalih osoba, n aobje strane.
11.50 Nije dokazano da je tijekom i nakon Oluje počinjen genocid protiv srpskog stanovništva u Hrvatskoj. Hrvatska nije prekršila obveze o genocidu. Ne može se smatrati zemljom koja je nastojala počiniti genocid, zaključio je haaški sud.
11.47 Sud drži da brijunski transkript ne dokazuje genocidnu namjenu. Etničko čišćenje ne čini genocid, kazao je sudac.
11.44 Brijunski transkripti upućuju na to da su hrvatski vođe bili svjesni da će granatiranje dovesti do egzodusa srpskog stanovništva, no i ako bi se dokazalo da je progon bila namjera, nije bila namjera da se potpuno fizički uništi srpsko stanovništvo. Sud zaključuje da nije dokazano da su ubojstva zaštićene skupine nešto što je počinjeno kao rezultat planiranja istrebljenja.
11.42 Masovno uništenje i pljačka srpske imovine – ti bi činovi moralii biti takvi da živote dovedu do uništenja, što dokazi nisu dokazali.
11.40 Sud utvrđuje da prema podnjetim dokazima nema zaključka da je postojala namjena fizičkog uništenja SAO Krajine. Srpski dokazi nisu nepobitni – postoji dovoljno dokaza da su se takvi događaji dogodili. Ubojstva tijekom bijega civila – sumnja se na sustavnu izvedenost, iznosi haaški sud.
11.39 U SAO Krajini nije bilo prekomjernog granatiranja jer je velik broj granata pao više od 200 metara od legitimne mete, zaključio je sud.
11.35 Srbi terete Hrvatsku za: ubojstva Srba u Hrvatskoj, nanošenje teških etničkih povreda, što je dovelo do potpunog ili djelomičnog uništenja jedne etničke skupine.
11.31 Razmatra se srpska protutužba.
11.26 Genocid protiv hrvatskog naroda do 1995. godine – Hrvatska nije uspjela dati potvrdu da je počinjen genocid. Hrvatska tvrdnja u cijelosti se mora odbaciti.
11.22 Hrvatska nije uspjela dokazati kako su Srbi imali namjeru da u cijelosti ili djelomično unište Hrvate. Protjerivanje Hrvata nije uključivalo i njihovo sustavno uništavanje, objasnio je sudac Tomka.
11.18 Tomka je rekao kako je velik broj ubojstava počinjen od strane JNA i Srba, na područjima Hrvatske – u istočnoj Slavoniji, Kordunu, Lici i Dalmaciji. Dokazi upućuju da je velika većina žrtava pripadala Hrvatima odnosno zaštićenoj skupini, što može upućivati na to da su bili sustavno na meti.
Motivi počinitelja i okolnosti ubojstava i njihova pravna kategorizacija je takva da nije sporna da su pripadnici zaštićene skupine ubijani i da je konkretno djelo genocida utvrđen. Sud u ovoj fazi ne mora iznijeti konkretan popis svih ubojstava niti je dužan utvrditi točan broj žrtava.
Obitelji stradalih trebaju saznati koja je sudbina njihovih najbližih koji su nestali. Sud potiče obje strane u dobroj vjeri da istraži ovo pitanje.
11.11 Sudac je neke dokaze koje je dala Hrvatska prozvao manjkavim. Kazao je kako se čini da su u nekim slučajevima hrvatski policajci sami potpisali svjedočanja te da su neke izkave tek naknadno potpisane, što ih čini neosnovanim.
11.06 Slučaj Ante Gotovine, na primjer, kazao je sudac, neće biti od presudnog značaja u ovom suđenju.
11.01 Sudac je kazao kako mora primjetiti kako optužbe najvećih dužnosnika, točnije u slučaju Slobodana Miloševića je postojala optužba za genocid u odnosu na sukob u BiH, ali ne i u onom dijelu optužnice koja se bavi sukobima u Hrvatskoj.
10.56 Presuda iz 2007. relevantna je i za današnju presudu – za obje strane, naglasio je sudac.
10.52 Sudac je objasnio kako se obje strane slažu oko definicije ubojstva, ali ne i fizičkim i psihičkim ozljedama. Sud smatra da u skladu s člankom 2 b uobičajeno značenje teških ozljeda znači da su ozlijede takve da pridonose istrebljenju skupine. I silovanje se može smatrati dijelom genocida.
10.48 Sud odlučuje jesu li počinjena djela genocida, ali sud ne odlučuje o individualnoj odgovornosti. Genocid sadrži dva elementa, konkretno djelo i namjeru. Sud će prvo razmotriti namjeru.
10.44 Sukobi ’91. i ’92. doveli su do većine tužbi i direktno su vezani za ono što se dogodilo u ljeto ’95, kazao je sudac.
10.37 Sudac je kazao da je protutužba Srbije utemeljena pošto je Hrvatska postala članicom potpisnicom Konvencije 8.10.1991. godine. Vezana je činjenično i pravno za osnovnu tužbu, rekao je Tomka.
10.25 Srbija nije mogla biti odgovorna prije datuma potpisivanja Koncencije – 27. travnja 1992. godine, zaključak je s Haškog suda. Srbija je navela kako je tek počela postojati 27. travnja 1992. i da je prije tog datuma nije obvezivala Konvencija o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida.
10.21 Sudac je naglasio kako za genocid nije dovoljno samo da su prekršena ljudska prava, to moraju biti ona činjenja navedena i opisana u Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju genocida. Naglasio je kako je važno da država provodi Konvenciju ali ne retroaktivno. Dakle, ne može odnositi na prethodno razdoblje, npr. Drugi svjetski rat, već tek nakon datuma kada je službeno postala potpisnicom Konvencije. Prije 27. travnja. 1992. ne može se smatrati da je Srbija bila odgovorna u smislu članka 9., rekao je Tomka.
10.19 Sud smatra da je glavni predmet sukoba da se zna je li Srbija odgovorna za kršenje Konvencije o sprečavanju genocida, kaže Predsjednik suda Tomka.
10.05 Počelo je izricanje presude. Predsjednik Suda Tomka iznosi vremensku crtu događaja ranih devedesetih i priznanje nadležnosti suda, koju je Srbija pokušala osporiti nakon što je Hrvatska podnijela tužbu.
10.00 Interes za izricanje presude je iznimno velik. U Palači mira je velik broj novinara.
Međunarodni sud pravde (ICJ) objavit će u utorak prijepodne presudu po uzajamnim tužbama Hrvatske i Srbije za genocid u ratu u Hrvatskoj devedesetih godina. Čitanje presude počinje u 10 sati.
Današnja presuda koju će izreći predsjednik ICJ-a Peter Tomka sa 17 članova u haškoj Palači mira označit će kraj procesa koji je pred najvišim UN-ovim sudom 1999. pokrenula Hrvatska.
Petnaest i pol godina prošlo je otkako je Hrvatska tužila Srbiju za kršenje UN-ove Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju genocida, tvrdeći da je Srbija počinila genocid nad Hrvatima u oružanoj agresiji od 1991. do 1995. Pred najvišim sudom UN-a Hrvatska je optužila Srbiju za smrt 12.500 ljudi, stradanje 7700 logoraša i uništenje 1500 vjerskih objekata na području Hrvatske.
Srbija u protutužbi iz 2010. optužuje Hrvatsku za genocidnu kampanju u akciji Oluji u ljeto 1995. kad je protjerano 250.000 hrvatskih državljana srpske nacionalnosti.
Prošle godine i jedna i druga strana pet su tjedana iznosile argumente u svojim tužbama. Hrvatska smatra da je Jugoslavija, a zatim i njena pravna sljedbenica Srbija kriva za genocid nad Hrvatima, navodeći slučajeve Vukovara, Škabrnje i još brojnih mjesta gdje su počinjeni ratni zločini nad hrvatskim stanovništvom. Srbija pak smatra Oluju genocidom i smišljenom akcijom za protjerivanje Srba s područja nekadašnje Krajine.
S obzirom na povijest presuda ICJ-a koji je u slučaju tužbe BiH protiv Srbije 2007. utvrdio da Srbija nije kriva, iako se genocid na području Srebrenice dogodio i da Srbija nije dovoljno učinila da ga spriječi, te zbog činjenice da od 1945. niti jedna država nije osuđena za genocid, mnogi pravni stručnjaci vjeruju da velika je šansa da i jedna i druga tužba budu odbačene.
“Mi smo u usmenoj raspravi dali svoj maksimum. Sad je na sudu da donese odluku uvažavajući argumente i svoje ranije stavove iz presude u slučaju BIH”, izjavila je Hini glavna hrvatska pravna zastupnica Vesna Crnić-Grotić. “Vidjet ćemo koliko će sud odstupiti od tih svojih zaključaka”, dodala je profesorica međunarodnog prava iz Rijeke.
Srbijanski pravni tim nada se da će hrvatska tužba biti odbijena. “Što se tiče protutužbe koja se odnosi na Oluju, ostavljamo sudu da ocijeni jesu li se u tim zločinima stekla bitna obilježja kaznenog djela genocida”, rekao je nedavno šef srbijanskog pravnog tima Saša Obradović agenciji Tanjug.
Presuda Međunarodnog suda pravde konačna je i obvezujuća. To znači da se ni Hrvatska niti Srbija na nju ne mogu žaliti te da moraju izvršiti sve eventualne obveze koje će sud izreći.
Odšteta i povrat ukradenih umjetnina
Hrvatska, kao i Srbija, traži i da joj Međunarodni sud pravde odredi odštetu. O njoj bi, najvjerojatnije, odlučio naknadno. Hrvatsku je postupak, koji se vodio u Haagu, stajao 28 milijuna kuna, a Srbiju oko šest milijuna kuna. Najviše novca potrošeno je na strane pravne stručnjake. Hrvatska od Beograda zahtijeva i povrat 25.000 umjetnina iz 45 muzeja, tisuću religijskih artefakata i privatnih arhiva i biblioteka. Želimo i istinu o 865 nestalih Hrvata.
Autor: I.Galešić/Hina
Nema komentara:
Objavi komentar