“Svatko je u Republici Hrvatskoj dužan poštovati pravomoćnu sudsku odluku i po njoj postupiti”, kaže Ustavni sud RH. Iznimke su očito sami sudovi i HBOR-a koji ne poštuju čak tri pravomoćne sudske odluke. Ili su pravomoćne presude obvezne samo kad idu njima na korist? Općinski građanski sud u Zagrebu, prije Stalna služba Dugo Selo, odlukom od 01.04.2015. godine pripada sudu u Zagrebu, u sudskim predmetima broj Ovr 3175/15 i Ovr 937/15 – sude nepostojećim (mrtvim) strankama, dok živima ne daju legitimitet.Ovih dana se u žalbenom postupku pred Županijskim sudom rješava najčudniji i najnezakonitiji sudski postupak u povijesti hrvatskog pravosuđa. Predmet je oformljen 1992 godine u izvršnom postupku, pljenidbenim popisom nekretnina u kojima su bile stranke Parkant d.o.o. i Fond za razvoj. Popisom su popisane nekretnine u društvenom vlasništvu čiji je korisnik bio Exportdrvo, na temelju Ugovora o prodaji poslovnog prostora Parkant-u d.o.o., iako je Zakonom bio zabranjen prijenos nekretnina u društvenom vlasništvu. Istim zakonom je propisano da akti sklopljeni suprotno Zakonu – ne vrijede i nemaju pravni značaj. Popisom su popisane i nepostojeće (izmišljene) zemljišno knjižne čestice. Fond za razvoj prestao je postojati 1992 godine. Parkant d.o.o. koji je u međuvremenu upisan kao vlasnik temeljem ZOV-a 1996 godine, prodao je 2000 godine nekretninu, tvornicu i industrijsko dvorište trgovačkom društvu Liston d.o.o. koje je u vlasništvu povratnika iz iseljeništva koji su u istu uložili svu svoju ušteđevinu. Iste te 2000 godine Općinski sud u Dugom Selu, po tadašnjem sucu i predsjedniku toga suda Arnoldu Čadi, (koji je u međuvremenu razriješen kao najljeniji sudac u Hrvatskoj zbog nerješavanja spisa) rješenjem je uknjžio Liston kao vlasnika nekretnine.
Da je postojala zabilježba ovrhe ili nečijeg tuđeg prava, sudac nije smio, niti mogao dozvoliti uknjižbu, a da ništa nije bilo zabilježeno u z.k. vidi se iz svih relevatnih dokumenata. Višemilijunski vrijedna nekretnina u koju su povratnici iz iseljeništva nakon 30-godišnjeg rada u Njemačkoj do sada uložili više od 2.000.000 eur-a, bila je bez tereta u trenutku kupnje. Tada počinje kalvarija. HBOR se pojavio kao stranka u postupku, iako je Županijski sud u Velikoj Gorici rješenjem Gž-2737/02 od 17. prosinca 2003. godine utvrdio da HBOR nije pravni sljednik Fonda za razvoj stoga prema odredbama ZIP-a (koji je bio na snazi u vrijeme kad je postupak započeo) nije aktivno legitimiran. Ovrhe protiv Parkanta odbijene su iz tih razloga, i iz razloga što HBOR nema upisano založno pravo, pa stoga sud ne može provoditi ovrhu.I nakon donošenja čak dvije pravomoćne sudske odluke višeg suda u korist vlasnika nekretnine, HBOR ipak pokreće ovrhu protiv vlasnika nekretnine (nedužnika), I Liston prestaje postojati 2009 godine, jer je nad njim namjerno otvoren stečaj da bi se eliminirao direktor društva te onemogućilo upravljanje direktoru i vlasniku, kao i da bi mu se uskratila sudska zaštita), no stečaj je obustavljen po čl. 203 (zbog nedostatnosti imovine koja je prodana prije stečaja). Po čl. 205. SZ-a – OVRHA OBUSTAVLJENA PO ČL. 203. SZ-a NE SMIJE SE PROVODITI IZVAN STEČAJNOG POSTUPKA.
Izvršni postupak pred Općinskim sudom Sesvete, Stalna sudska služba Sesvete a sada pred sudom u Zagrebu ipak se nastavlja i ove 2015 godine, iako traje već pune 24 godine. Spor radi osiguranja na nekretnini – tvornici i industrijskom dvorištu u Dugom Selu vodi se protiv nepostojećih stranaka; nepostojećeg dužnika, nepostojećeg vjerovnika i nepostojećeg ovršenika kojem godinama nastoje natovariti tuđi dug ratnih profitera. Općinski građanski sud u Zagrebu, tek je ove 2015. godine, nakon punih 11 godine, koliko je žalba “ležala u ladici” bivšeg suca Arnolda Čade koji je odlučio napustiti sud počašćen nazivom “najljeniji sudac u Hrvatskoj” sve to uz blagoslov predsjednika suda iz Sesveta Tomislava Aralice koji je bio neposredno zadužen za nadzor rada suca Arnolda Čada, konačno je proslijedio istu na Županijski sud radi rješavanja.Deset godina prekasno, jer niti jedna stranka u postupku više ne postoji.
Rješavajući žalbu iz 2004. godine u kojoj su stranke HBOR-PARKANT, u predmetu Ovr 937/15 (dakle HBOR koji nije aktivno legitimiran prema pravomoćnoj presudi, i Parkant koji ne postoji) viši sudovi u ove vruće dane, kada su sudovi većinom na godišnjem odmoru “savjesno” rješavaju sudbinu nekretnine koju je ovršenik-nedužnik Liston d.o.o. kupio od dužnika Parkant d.o.o. neopterećenu tim dugom. (koji jnije bio zabilježen niti upisan u zemljišne knjige). Drugostupanjski sud usred ljeta rješavajući žalbu staru 11 godina, u kojoj se odlučuje o sudbini višemilijunski vrijedne nekretnine, odlučuje o pravima – vjerovnika Fonda za razvoj koji ne postoji, dužnika Parkant koji ne postoji, ovršenika-nedužnika Liston-a koji ne postoji, sa strankom i predlagateljem HBOR-om koji prema odluci Županijskog suda u Velikoj Gorici broj Gž-2737/02 od 17. prosinca 2003. nije aktivno legitimiran s obzirom da nije pravni sljednik Fonda za razvoj, i koji nije ni jednoj od ovih stranaka isplatio niti lipe.
U ovom sudskom postupku načinjen je trostruki presedan: prvi je pravosudni presudan što je u ovom izvršno/ovršnom postupku pravomoćno riješeno o pravu vjerovnika/ovrhovoditelja čak tri puta u periodu od 2002. godine do danas. Općinski sudovi u Sesvetama i u Dugom Selu očigledno ne poštuju pravomoćne sudske odluke! Pravomoćnim rješenjem drugostupanjskog suda iz Velike Gorice od 01.veljače 2001. godine odbijen je prijedlog HBOR-a kao ovrhovoditelja iz razloga jer založno pravo na kojem se temelji ovrha “nije upisano u zemljišne knjige”, i zato jer sporazum stranaka utvrđenog na sudski zapisnik određuje mjeru osiguranja, i ima važnost rješenja o osiguranju a ne snagu ovršne isprave na temelju koje se može provesti ovrha.” Pravomoćnim rješenjem Županijskog suda u Velikoj Gorici od 17. prosinca 2003. godine ukinuto je Rješenje broj I-1/92od 21. rujna 2001. godine kojim je odlučeno o uknjižbi založnog prava u korist HBOR-a.Drugostupanjski sud presudio je, da sud nižeg stupnja treba svakako voditi računa o tome da je u ovom postupku nastupila kao vjerovnik Hrvatska banka za obnovu i razvitak a ne vjerovnik Hrvatski fond za razvoj, te se radi o dvije različite pravne osobe kojoj HBOR ni u kom slučaj nije pravni slijednik, dakle, prema odredbama ZIP-a HBOR nije aktivno legitimiran prema pravomoćnoj odluci Županijskog suda. Pravomoćnom odlukom Županijskog suda u Zagrebu broj od 15. prosinca 2009. godine odlučeno je ; “Ovršni postupci koji su u tijeku u vrijeme otvaranja stečajnog postupka kao u konkretnom slučaju, prekidaju se po sili zakona odredbe čl. 98 st. 3. Stečajnog zakona, a nakon što se ispune pretpostavke za nastavak postupka te postupka obustavlja.” Treći je pravosudni presedan što sud po zakonu nakon što su stranke prestale postojati nije obustavio sudski postupak. U navedenom slučaju ne postoji vjerovnik Fond za razvoj, ne postoji dužnik Parkant, ne postoji nedužnik / ovršenik Liston d.o.o., a vjerovnik Hrvatska banka za obnovu i razvitak koji je stupio u parnicu temeljem Ugovora o cesiji prema pravomoćnoj odluci Županijskog suda nije aktivno legitimiran.
Zanimljivo bi bilo vidjeti što bi Ustavni sud komentirao na činjenicu da i sudovi znaju krenuti slijepim ulicama, a ne zacrtanim putem poštivanja Zakona i Ustava RH. Ukratko, vjerovnik i dužnik ne postoje, sudovi i dalje sude, a HBOR ima monopol nad sudom!
www.hop.hr
