ponedjeljak, 13. travnja 2015.

AKTUALNOSTI U PROVOĐENJU OVRHE |

AKTUALNOSTI U PROVOĐENJU OVRHE |



FINANCIJSKA AGENCJA - FINA

AKTUALNOSTI U PROVOĐENJU OVRHE

Datum objave; 01.04.2015.
Do 15. listopada 2012. ovršni postupak u Republici Hrvatskoj bio je uređen odredbama sadržanim u dva zakona. Ovršni zakon (Nar. nov., br. 139/10.) propisao je prestanak važenja Ovršnog zakona (Nar. nov., br. 57/96., 29/99., 42/00., 173/03., 194/03., 151/04., 88/05., 121/05. i 67/08.) s tim da glavnina odredbi toga Zakona nije prestala važiti i primjenjuje se, prvotno do 31. prosinca 2011. godine, a nakon Zakona o izmjenama Ovršnog zakona (Nar. nov., br. 125/11, 150/11., 154/11., 12/12. i 70/12.) do 14. listopada 2012. godine. U listopadu 2012. godine u Narodnim novinama  broj 112/12 donosi se novi Ovršni Zakon koji je zapravo spoj dva prijašnja zakona koji su bili paralelno u primjeni. Donose se i brojni podzakonski akti. Predstavljamo glavne izmjene.
  1. Stvarna nadležnost
Čl. 37. Ovršnog zakona propisuje nadležnost općinskih sudova za određivanje i provedbu ovrhe kako bi se ostvarilo jedinstveno vođenje i koncentracija ovršnih postupaka u okviru specijaliziranih odjela općinskih sudova, a s vremenom i na ovršnim sudovima.
  1. Mjesna nadležnost
Bitna izmjena vezana je uz sudjelovanje javnih bilježnika u ovrsi. Sukladno članku 279. Ovršnog zakona za određivanje ovrhe mjesno je nadležan javni bilježnik čije sjedište je u jedinici područne (regionalne) samouprave prebivališta ili sjedišta ovršenika. Ukoliko prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave bude podnesen nenadležnom javnom bilježniku, prijedlog će javni bilježnik proslijediti sudu koji će taj prijedlog odbaciti. Naravno da je moguće ponovno podnijeti prijedlog, sada,  nadležnom javnom bilježniku, no valja upozoriti na zastarni rok prema Zakonu o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05., 41/08., 125/11), koji u trgovačkim stvarima iznosi tri godine. Ako je tražbina u međuvremenu zastarjela, dovoljno je da ovršenik istakne prigovor zastare i ovrhovoditelj neće uspjeti u svom naumu prisilne naplate. Prijašnji Zakon je propisivao da prijedlog za ovrhu ovrhovoditelj može podnijeti javnom bilježniku po svom izboru. Po toj zakonskoj odredbi stranke zapravo nisu mogle pogriješiti.
  1. Provedba ovrhe na novčanim sredstvima
Napominjemo da se kod provođenja ovrhe na temelju vjerodostojne isprave od strane javnih bilježnika nije ništa bitno izmijenjeno i  nadalje javni bilježnici odlučuju o prijedlozima za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave. U primjeni se pokazao problem dužine i složenosti postupka ovrhe po ovršnim ispravama, ako tražbina proizlazi iz takve odluke, vjerovnik na temelju te isprave ne može tražiti provedbu ovrhe neposredno od FINE već pred sudom mora zatražiti određivanje ovrhe donošenjem rješenja o ovrsi. Pokazalo se potrebnim izbjeći neizvjesnost trajanja daljnjeg postupka, jer svaka odgoda ostvarenja pravomoćne i ovršne sudske odluke predstavlja izvor pravne nesigurnosti. Stoga Ovršni zakon i Zakon o izmjenama i dopunama zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (Nar. nov., br. 112/12) uz postojeće pravne osnove (rješenje o ovrsi, rješenje o osiguranju, zadužnica, nalog Ministarstva financija za naplatu po aktiviranom državnom jamstvu, nalog za pljenidbu u postupku prisilnog izvršenja pravomoćno izrečene novčane kazne u kaznenom i prekršajnom postupku i svaka druga odluka nadležnog tijela kojom se u cijelosti ili djelomično prihvaća prijedlog za provedbu ovrhe), dodaje nove – sudske odluke odnosno ovršne odluke i nagodbe domaćeg suda ili upravnog tijela s potvrdom ovršnosti kojom se nalaže ispunjenje novčane tražbine, te obračun poslodavca o neisplati plaće, naknade plaće, otpremnine. Dovoljno je svega podnijeti FINI ovršnu ispravu i zahtjev za izravnu naplatu i to će zajedno činiti osnovu po kojoj će FINA moći provesti izvansudsku ovrhu na računu ovršenika po OIB-u temeljem podataka iz Jedinstvenog registra računa. Zahtjev za izravnu naplatu ima propisan tipski obrazac (Pravilnik o obliku i sadržaju zahtjeva za izravnu naplatu (Nar. Nov., br.  115/12)), kako bi se pribavili svi potrebni podaci za provedbu izvansudske ovrhe, a i kako bi se pojeftinio i ubrzao postupak. FINA provodi ovrhu na novčanim sredstvima uz pomoć Očevidnika redoslijeda osnova za plaćanje, taj je redoslijed odlučan za redoslijed slanja naloga banci za izvršenje pojedine osnove za plaćanje.
  1. Izuzimanje i ograničenje od ovrhe
Novi Ovršni zakon u  potpunosti preuzima rješenja iz starih zakona, sadržaj starih odredbi tako reći je kopiran u odredbe članaka 172. koji govori o primanjima koja su izuzeta od ovrhe i 173. koji govori o primanjima na kojima je ovrha ograničena i članak 212. koji određuje način postupanja ovršenika pri provedbi ovrhe na novčanim sredstvima koja su izuzeta od ovrhe ili na kojima je ovrha ograničena.
Siječnja 2013. godine na snagu stupa Pravilnik o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima (Nar. nov., br. 6/13.), koji propisuje da se ovrha može provesti isključivo na dijelu primanja u skladu s člankom 173. Ovršnog zakona, kod svih građana, bez obzira na prethodno dane isprave o suglasnosti zaplijene cijele plaće. Također iznos izuzet od ovrhe uplatitelj primanja dužan je uplatiti na poseban račun i u slučaju kada sam provodi ovrhu na plaći. Na ovaj način se svim građanima daje pravo na egzistencijalni minimum bez obzira na odluku koju su u datom trenutku donijeli. Nadalje, izuzeća od ovrhe koja predviđa Opći porezni zakon (147/08., 18/11., 78/12., 136/12., 73/13.) u članku 142. također ostaju neizmijenjena, no mijenja se iznos minimalne plaće. Uredbom o visini minimalne plaće koja je na snazi od 1. siječnja 2014.određuje se povećanje minimalne plaće  na iznos od 3.017,61 kn. U skladu s time nakon 01.siječnja 2014. godine Porezna će uprava, iz plaće ovršenika i iz drugih s plaćom izjednačenih primanja, moći plijeniti sve iznose koji prelaze visinu minimalne plaće, 3.017,61 kn.
    5. Registar zadužnica i bjanko zadužnica
Člankom  216. Ovršnog zakona ustanovljen je Registar zadužnica i bjanko zadužnica
Vodi ga Hrvatska javnobilježnička komora, a koristi ga FINA za potrebe provedbe ovrhe na novčanim sredstvima. Razlog ustrojavanja su bile brojne zlouporabe instituta zadužnice. Javni bilježnik koji potvrdi zadužnicu ili bjanko zadužnicu dužan je odmah elektroničkim putem priopćiti podatke službi registra. FINA neće niti upisati u Očevidnik niti izvršiti zadužnicu koja nije u trenutku podnošenja na naplatu upisana u Registar zadužnica i bjanko zadužnica. Stoga “stare“ zadužnice ili bjanko zadužnice, misli se na one ovjerene ili potvrđene prije stupanja na snagu novog Ovršnog zakona (15.10.2012.), vjerovnik je dužan prije podnošenja na naplatu kod FINE, zatražiti od javnog bilježnika upis u Registar i to upravo od onog javnog bilježnika koji je tu zadužnicu i ovjerio ili potvrdio. Za upis javni bilježnik nema pravo na nagradu ni naknadu troškova, niti će za ovaj posao naplatiti javnobilježničku pristojbu. Praksa je pokazala da je dovoljno javnom bilježniku svega uputiti zahtjev za upis u registar zadužnica i bjanko zadužnica i kopiju zadužnice koja se ima upisati. Sam zahtjev nema zakonom propisanu formu, no na Internet stranici Hrvatske javnobilježničke komore može se pronaći obrazac.
  1. Stečaj
Otvaranje stečajnog postupka dovodi do prekida postupaka ovrhe i osiguranja. Zbog toga postoji izričita zakonska obveza trgovačkih sudova da izvijeste FINU o relevantnim postupcima. Na temelju zaprimljenog rješenja o otvaranju stečaja FINA  prestaje s daljnjim izvršavanjem osnova za plaćanje koje se nalaze u Očevidniku, a ako rješenje o otvaranju stečajnog postupka bude ukinuto, FINA osnove za plaćanje ponovno upisuje u Očevidnik i to onim redoslijedom kojim su bile upisane prije otvaranja stečajnog postupka i po njima postupa.
  1. Predstečajna nagodba
Članak 70. Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (Nar. nov., br. 108/12., 144/12., 18/13., 112/13.) određuje da postupci ovrhe i osiguranja koji su započeli prije otvaranja postupka predstečajne nagodbe trebaju biti prekinuti, jer će ovršenikovi računi biti deblokirani. Zaprimi li osnovu za plaćanje u tijeku postupka nagodbe, istu neće izvršavati već je vraća podnositelju uz obrazloženje. Nakon donošenja rješenja o obustavi postupka (osim ako je dužnik ispunio sve obveze prema vjerovnicima do ročišta za glasovanje) FINA će osnove za plaćanje koje je prestala izvršavati radi otvaranja postupka predstečane nagodbe  nastaviti izvršavati. Sklopi li se predstečajna nagodba ili se obustavi radi podmirenja dugovanja u postupku nagodbe FINA će osnove za plaćanje koje je prestala izvršavati radi otvaranja postupka predstečane nagodbe-trajno arhivirati.
Tekst preuzet sa; http://www.rif.hr/

Nema komentara:

Objavi komentar