U hrvatskom pravosuđu je potpuno trulo stanje koje „smrdi“ na pokvarenost, korupciju, nepotizam
„Uspjeh mafije leži u kukavičluku i šutnji naroda!“
Pravosuđe u Hrvatskoj je zloćudni karcinom koji jede ne samo zdravlje ljudi nego i svu njihovu imovinu i egzistenciju, sadašnjost i budućnost
U prostorijama Hrvatske matice iseljenika održana je 02.05.2016. godine u organizaciji HAZUD-a Konferencija za novinare. Za govornicom su se nizali govornici iz Hrvatske i iz Dijaspore koji su hrvatsku javnost izvijestili o katastrofalnom stanju u hrvatskim pravosudnim institucijama. Riječ „alarmantno“ koja je godinama opisivala stanje u pravosuđu postala je preblaga, prije bi se moglo reći da je pravosuđe zloćudni karcinom koji jede ne samo zdravlje nego i svu imovinu, egzistenciju, sadašnjost i budućnost svakog stanovnika Hrvatske koji je imao nesreću na svojim leđima osjetiti samovolju koruptivne ruke institucija koje su u Hrvatskoj zadužene provoditi ne-pravdu.U te dvije rečenice ukratko bi se mogao sročiti zaključak i razmišljanja svih sudionika.
Nakon pozdravnog govora predstavnice HAZUD-a – novinarke Nade Landeka i zahvale sudionicima koji su nazočili tematskom skupu pod nazivom „Ima li prava i pravde za Hrvate u Hrvatskoj, ili političari, suci i narod ne govore istim jezikom“ uslijedila su izlaganja, primjedbe i prijedlozi na temu „hrvatsko pravosuđe“ govornika: Slavice Vučko, Drage Raspudića, Renata Majnarića, Nene Koljaje, Branka Čačuge iz Zagreba, Vladimira Šplajta koji je došao iz Osijeka, Rusmire Schroeder iz Düsseldorfa, Ljubice Koenig iz Frankfurta, Šime Kneževića iz Beča, Zlatka Jambrešića iz Švicarske, predstavnika Saveza udruga za zaštitu i unapređenje vlasništva i vlasničkih prava u Republici Hrvatskoj, Ksenije Miščević sa Raba, te sudionika prof. Josipa Miličevića s Policijske Akademije, Nenada Boseka povratnika iz Švicarske, prof. dr. Ivana Biondića, Branke Grakalić, Branke Visković, te mnogih drugih. Jedan dan je prekratak za iznijeti sve goruće probleme vezane uz hrvatsko pravosuđe, ali isto tako i premalo za usuglasiti se o „lijeku“ koji bi mogao izliječiti trulo stanje koje „smrdi“ na pokvarenost, korupciju, nepotizam, u svakom segmentu pravosudnih institucija.
Svi sudionici suglasni su sa zaključkom skupa; U Hrvatskoj za Hrvate nema pravde, ni pravednosti, niti pravdu mogu dočekati od većine sudaca na hrvatskim sudovima.
Stoga su se svi jednoglasno složili da se između prisutnih oformi Delegacija predstavnika građana oštećenih hrvatskim sudovima koja će od Europske Komisije u Bruxellesu zatražiti prijem, te im predložiti da osobno predoče činjenice i argumente na kojima se temelje razlozi za žurno uvođenje nadzora nad pravosudnim institucijama u Hrvatskoj, s čime su svi prisutni suglasni.
Osim toga, gdja Ljubica Koenig, hrvatska iseljenica koja živi u Njemačkoj, od Europskog suda pravde u Luxembourgu zatražila je tužbom da se u postupku odlučivanja u njezinom predmetu izuzmu svi sudovi i suci koji sude u Republici Hrvatskoj. Iako gdja Koenig unaprijed zna da se njezinom prijedlogu najvjerovatnije ne će udovoljiti, ona je svoj zahtjev istakla s namjerom da ukaže Europskom sudu u Luxembourgu do koje mjere su građani Republike Hrvatske, kako oni koji žive u Hrvatskoj, tako i oni izvan Hrvatske zapali u krajnji očaj radi nemogućnosti da dođe do pravde i pravičnosti pred hrvatskim sudovima.
„Nefunkcionalno pravosuđe jedan je od najvećih problema u Republici Hrvatskoj, stoga su nužne promjene u pravosudnom sustavu koji će hrvatskim građanima, ali i onim Hrvatima koji žive izvan Republike Hrvatske omogućiti siguran život i vratiti vjeru u pravosuđe“ uvodno je kazala Nada Landeka.
„Mi smo na ovu temu gotovo već sve rekli, brojne smo zahtjeve, primjedbe, prijedloge, uputili mjerodavnim institucijama, na žalost, zaključili smo da za opisane probleme s kojima se svakodnevno nose građani u Hrvatskoj ili povratnici, nitko u Hrvatskoj nije nadležan. Prihvaćamo tumačenje i ustavne odredbe da je sudstvo neovisno, međutim ne možemo prihvatiti da se povrede Zakona i Ustava od strane sudaca toleriraju, a naročito da za namjerne i svjesne povrede na štetu građana odgovara Republika Hrvatska a ne službenik/sudac koji je povredu načinio.“
Drago Raspudić, čovjek kojeg već 23 godine hrvatsko pravosuđe zlostavlja i iseljava ga ni krivog ni dužnog iz stana koje je njegovo vlasništvo, koji je isplatio u cijelosti i za kojeg su mu iste te hrvatske institucije dale Rješenje o vlasništvu da bi ga potom iz tog stana iseljavale zato – da bi prestao smetati osobu koja je umrla nekoliko mjeseci, prije nego li je Raspudić kupio stan, rekao je “da on prizna sudove Republike Hrvatske, ali ne prizna pojedine organizirane zločinačko-rodbinske i interesne skupine koje sude prema svojim interesima a ne prema zakonu. Da bi se takve interesne skupine prokazale i spriječile da i u budućnosti čine štetu, narod mora biti organiziran i jednoglasan u stavu – takvo što se ne smije dozvoliti, jer oni koji čine štetu, istu moraju i namiriti, a ne da sami građani moraju puniti državni proračun iz kojeg se plaća odšteta koju suci počine, dok se suci osjećaju nedodirljivi upravo zbog propisa koji ih štite ma što učinili.”
“Kada bi Ministarstvo pravosuđa smijenilo samo jednog, dva predsjednika sudova koji su neposredno odgovorni za uredan rad sudaca a koji najčešće na nerad ili nezakonitosti, tj. prigovore građana uopće ne reagiraju, prikrivajući što se događa na sudovima, sve bi bilo drugačije“, kazao je dipl.pravnik iz Osijeka Vladimir Šplajt.
“Građanima RH povrijeđena su njihova osnovna ustavna prava, prava zajamčena Konvencijom – a to je njihovo temeljno pravo – uživanje vlasništva. U Hrvatskoj se ne krade pomoću krivotvorina u zemljišnim knjigama i krivotvorenih sudskih rješenja samo privatno vlasništvo, nego se krade i državno.” – ističe Majnarić.
Tako Renato Majnarić u posjedu ima sudsko rješenje Općinskog suda u Zadru koje datira iz 1986. godine (koji je zaprimio prije nepunih mjesec dana kao kopiju iz 1986 godine) a koje rješenje je ovjereno pečatom Republike Hrvatske koja 1986 godine nije niti postojala. Isto tako je slikovno prikazano krivotvorenje zemljišno knjižnih čestica u zemljišnim knjigama, koje su precrtavane flomasterom – po potrebi.
„Kaznene prijave koje se ne rješavaju nisu samo u ladicama, krcati su i ormari. U DORH-u i USKOK-u rješavaju se samo manje značajne kaznene prijave, tek toliko da se popuni statistički broj o uspješnosti, dok se krupne i teške stvari ne rješavaju” – rekao je Majnarić.
Većina prisutnih požalila se na represiju državnog aparata nad njima
Gotovo svi prisutni posvjedočili su o osobnom iskustvu progona od strane institucija, i to većinom nakon njihovog ukazivanja – (podnošenjem kaznene prijave ili pokretanjem parnice) na nezakonito postupanje sudaca ili općinskog državnog odvjetništva (odvjetnika).
„Ja sam bio u Vrapču, željeli su me smjestiti na psihijatriju, ali dokazano je da nisam psihički bolestan“ ispričao je Majnarić dio svoje životne priče. „Dobiješ poziv na vještačenje, na temelju anonimne prijave, ljudi se preplaše i odustaju od svojih prava. Otima im se njihovo vlasništvo pa ih se zato i zastrašuje, ne znaju kome se više uopće obratiti, kome se javiti. Nedavno smo bili u Ministarstvu pravosuđa gdje smo također iznijeli dio problema, međutim, mi ne tražimo sastanak sa službenicima Ministarstva, niti sa ministrovim pomoćnicima, mi želimo sastanak sa ministrom kako bismo mu jasno objasnili težinu situacije, a možda bismo mu i pomogli da se ovi problemi počnu rješavati“ – objasnio je Majnarić.
Sličnu priču o nesigurnosti vlasništva ispričala je i Rusmira Schroeder koja živi u Njemačkoj, koja iako je u Hrvatskoj kupila nekretninu od odvjetnika, koji bi trebao pružiti nekakvu sigurnost, ipak je u situaciji da strahuje nad kupljenom nekretninom i već se niz godina bori za dokazivanje svojih prava u sudskom postupku.
Ljubica Koenig gotovo da može reprizirati iskaz Renata Majnarića, obzirom da su i gdju Koenig iz kuće koja je njezino vlasništvo izveli svezanu, odveli je u policijsku postaju, zaprijetili joj psihijatrijom ili zatvorom, te u nekoliko navrata srušili ogradu oko kuće koja je izgrađena na zemljištu koje je njezino vlasništvo 1/1, ali koja ograda smeta načelniku općine Gradac koji želi imati kroz njezino zemljište slobodan prolaz do kuće njegove kćerke.
Gdja Koenig ustrajna je pa ima pravomoćnu odluku Višeg upravnog suda koji je potvrdio da su niži općinski sudovi propustili utvrditi da je zemljište njezino vlasništvo, a ne općinsko, kao i da su djelatnici MUP-a prilikom intervencije postupala ilegalno, neovlašteno i nezakonito.
Ljubica Koenig, je baš kao i mnogi drugi oštećenici hrvatskog pravosuđa koji su sudjelovali na skupu istakla problem u dokazivanju prava. Odluke koje se koriste za vršenje pritiska nad građanima, za otimanje imovine, ovrhe, i sl. sudovi donose brzinom svjetlosti, dok se odluke u parničnim ili upravnim postupcima, ali isto tako i u radnim sporovima, u kojima građani traže svoja prava – te odluke se donose godinama a tada je već prekasno za građane da se na bilo koji način zaštite – istakli su sudionici.
„Zakon je manje vrijedan od papira na kojem je napisan! U Hrvatskoj nema ni jedne institucije kojoj se možemo obratiti za pomoć. Ako velik broj sudaca donosi pogrešna i nezakonita rješenja onda se nameće zaključak da se to sve radi namjerno, i da netko stoji iza toga, da je sve organizirano. Sudac za kojeg se i utvrdi da je povrijedio zakon rijetko je kažnjen, dobije opomenu ili ga se najčešće još i unaprijedi.
Službenici pravosudnih institucija u Hrvatskoj svakog nas dana crpe i piju nam krv kap po kap, uništavaju nas!
Mene zanima je li ovakvo stanje proizvod nemara, nerada, svjesnog kršenja zakona isključivo od strane hrvatskih pravosudnih institucija, ili takvo stanje podržava i Europa? Tko stoji iza svega što se događa hrvatskim građanima, iza ove institucionalne torture?” – nastavila je Ljubica Koenig koja se već odavno ne nada nikakvoj pravdi u Hrvatskoj.
Zanimljivo je i izlaganje Zlatka Jamrešića iz Švicarske, predstavnika grupe Hrvata izvan Hrvatske koji su čak i oformili grupu na Facebooku pod nazivom „Švicarska mirovina – hrvatski porezi“. Zapravo ono što najviše čudi kod primjene Zakona o oporezivanju inozemnih mirovina je sama njegova primjena. Naime, oštećenicima od nelegalnih kreditora u čiju zaštitu je donešen u rujnu 2015. godine Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju a kojim zakonom je propisana i ništetnost Ugovora o kreditima sklopljenim sa kreditorima koji su na području Hrvatske nelegalno poslovali protumačeno je kako se u Hrvatskoj niti jedan zakon ne može primjenjivati retroaktivno, pa su tako svi oštećenici ostali bez zakonske zaštite radi čega im se otimaju domovi, poslovni prostori, tvornice, dok se bez ikakvog problema na Hrvate povratnike iz iseljeništva Zakon o oporezivanju inozemnih mirovina primjenjuje i retroaktivno.
Povratnici iz inozemstva tako su dospjeli u situaciju da im je Porezna uprava obračunala retroaktivno porez na mirovine a da za navedeni obračun nisu dobili nikakav obračun, niti opomenu za plaćanje poreza, ništa.
Ljudi koji su živjeli vani saznali su da moraju retroaktivno platiti iznose od 30-40.000 kn poreza na mirovine. Zbog te situacije Hrvati po drugi put emigriraju iz Hrvatske, ali ovaj put odlaze i sa suprugama, djecom, odlaze i njihovi prijatelji. Jedina smo država u Europi u kojoj naplatu poreza ne odgađa žalba na Rješenje. Tako se događa da su i hrvatski povratnici ovršeni radi te retroaktivne naplate poreza, pa im Država ovrhom sjeda i na kuće radi naplate. Brojni umirovljenici koji su iz mirovine plaćali smještaj u Staračkom domu više ga ne mogu plaćati, pa se događa da ostaju bez smještaja u domu koji su dugo vremena čekali.
U Švicarskoj se usteže 8% od primanja i Švicarska je uz ta porezna davanja zemlja prosperiteta, dok Hrvatska usteže 45 %, a i taj iznos nije dovoljan da zasiti apetite. Iako povratnicima iseljenicima Hrvatska nije pružila nikakve beneficije, naplaćuju poreze na mirovini, a potom ovršuju njihove nekretnine zbog visokih iznosa koje su obračunali” – rekao je Jambrešić.
Za razliku od odnosa prema Hrvatima u zemlji, i prema povratnicima iz Dijaspore, koje se bez milosti oporezuje, austrijske zadruge i nelegalni kreditni uredi poharali su Hrvatsku, i to nekažnjeno, i neoporezivo.
Ksenija Miščević, poduzetnica na skup je došla sa otoka Raba na kojem ima čak 703 ovršenika nelegalnih austrijskih zadruga, a radi čijeg nelegalnog poslovanja na području Hrvatske, ali isto tako i radi nemara hrvatskih insitucija koje su dozvolile taj nelegalni rad, je kompletna turistička ponuda na otoku Rabu ugrožena.
Naime, većina poduzetnika s otoka Raba kredite su podigli za proširenje turističke ponude i za uređenje objekata u kojima vrše turističke usluge, a sada je čitava Jadranska obala u opasnosti da postane austrijsko vlasništvo, obzirom da su Rabljani ovršeni kreditima koje je nemoguće isplatiti zbog neralno visoke kamate, nezakonitih obračuna, i nezakonite naplate – iznijela je osobna iskustva i iskustva stanovnika otoka Raba, poduzetnica u turizmu – Miščević.
Naplata kredita neprijavljenih HNB-u vršila se ili iz džepa u džep, ili pak uplatom na neku od banaka koja je bez ikakve osnove transferirala novac u inozemstvo, na račune stranih banaka, ili na privatne račune direktora tih banaka.
Zbog takvog postupanja HNB-a, banaka u Hrvatskoj i austrijskih zadruga postoji osnovana sumnja da se radi o organiziranom pranju novca, istaknuo je i Nenad Koljaja, predstavnik oštećenika austrijskih RBA zadruga. I dok se povratnici žale na oporezivanje mirovina, a građani Republike Hrvatske na najavu najnovijih poreza na nekretnine, garaže, vikendice, vlasnici, direktori i dioničari austrijskih zadruga nemaju se razloga žaliti na hrvatske institucije. Oni koriste represivni sustav koji za svoja postupanja tereti ovršenike, te pomoću sudova, Policije, Porezne uprave „gule“ ovršenike do gole kože oduzimanjem cjelokupne imovine, i to sve neoporezivo, i neprijavljenih (neregistriranih) poslovnih djelatnosti na području Republike Hrvatske.
Ksenija Miščević prenijela je na skupu iskustvo Rabljana sa Općinskim sudom na Rabu, te i ona, poput svih drugih Rabljana nije previše optimistična, niti može vjerovati u pravo i pravdu.
Poseban razlog tome je činjenica da je nekretnina sutkinje sa Općinskog suda u Rabu koja donosi Rješenja o ovrsi za sve ovršenike na Rabu, isto tako opterećena teretom nelegalne austrijske zadruge. Sutkinja se pravda da teret ne pripada njezinoj bližoj obitelji, već šogoru, a da nekretninu imaju upisanu u jedan z.k. uložak kao obitelj, međutim, neovisno o tome radi li se o suprugu, ili o članu obitelji, postoji ozbiljna sumnja u pristrano donošenje odluka te sutkinje obzirom da i te kakav interes ima pogodovati austrijskim zadrugama.
Jednaka je i situacija sa jednog od sudova na sjeveru Hrvatske, gdje sutkinja sudi ovršenicima-oštećenicima Raiffaisen austrijskih zadruga i donosi Rješenja o ovrsi, kao i Rješenja o provođenju deložacija, dok je njezin suprug prije bio posrednik u prodaji tih kredita, a sada je odvjetnik koji zastupa te nelegalne zadruge protiv ovršenika??
„Za borbu protiv samovolje službenika pravosudnih institucija ne treba ni posebna volja, ni veliki novac“ – kazala je Ksenija Miščević.
“Mi smo do sada vjerovali u pravo i pravdu, pa i u bajku kako živimo u pravnoj državi. Sada smo se „probudili“ jer je nedugo na Rab stigao predstavnik tih austrijskih zadruga, došavši provjeriti što se sve još može oteti, ali mi sada znamo, i dobro smo provjerili što je sve nezakonito u svezi tih ugovora sklopljenih sa kreditorima koji nisu smjeli neprijavljeno i neregistrirano poslovati u Hrvatskoj, i nećemo dozvoliti da nam otmu našu djedovinu, ili ono što je naše. Ako ne bude sluha u vlasti, ako se ništa ne bude događalo na zaštiti građana RH, mi smo prisiljeni onda sami braniti svoju imovinu i blokirati autocestu. Mi to ne želimo raditi, ovo je naša zemlja, naša Hrvatska, ali upravo zato jer ju volimo – to je jedini način da zaštitimo i našu Domovinu i naše domove!” – kazala je između ostalog ova smjela, Rabljanka i Hrvatica.
Na kraju skupa donešen je Zaključak, te je oformljena Delegacija građana iz Hrvatske i iz iseljeništva koji će otputovati u Bruxelles zatražiti hitan nadzor nad hrvatskim pravosuđem, dok će se izlaganja sudionika skupa objavljivati narednih dana obzirom da su gotovo svi slučajevi preteški i tragični.
VEZANI ČLANCI:
Nema komentara:
Objavi komentar