…
PROSVJED ISPRED DORH-a: Oštećenici RBA austrijskih zadruga odlučili probuditi uspavane institucije
06. rujna 2016. godine oštećenici RB austrijskih zadruga održati će prosvjed ispred DORH-a i USKOK-a u Gajevoj 32 u Zagrebu.
Više od tri godine očekuje se odgovor od DORH-a, USKOK-a, MUP-a, Hrvatske narodne banke, Ministarstva financija. U jednom su svi složni, naročito u predizbornim kampanjama, ili neposredno prije nego li treba vrbovati glasače – nelegalni kreditori plasirali su kredite na području Hrvatske. O tome su se složili i Branko Šegon, i Slavko Linić, Damir Kajin, čak i Zoran Milanović koji je rekao “bilo je tu kriminala”, ali i Vlada u odlasku i tehnički premijer Orešković. Još u svibnju 2016. godine Vlada RH uputila je Saboru mišljenje kojim traži pronalazak rješenja za oštećenika RB austrijskih zadruga. U međuvremenu ovrhe i deložacije nižu se jedna za drugom, nelegalni kreditori po raznim uredima isplaćuju kredite na ruke, a institucije šute.
Oštećenici RB austrijskih zadruga odlučili su probuditi institucije. Odlučili su oni i uputiti tužbu međunarodnim tijelima, nisu, ali i nikad neće, odustati od svojih prava, pa i po cijenu da treba tužiti ili kazneno prijaviti one koji ne rade svoj posao, i koji godinama već šute. Ne izjašnjavaju se ni za ni protiv, ne daju svoje mišljenje, jednostavno, zabetonirali su problem.
Stoga će dana 07. rujna 2016. godine u 10,00 sati oštećenici RB austrijskih zadruga održati PROSVJED ispred DORH-a i USKOK-a u Gajevoj 32, s namjerom podsjećanja ovih vitalnih državnih institucija da još uvijek nisu donijeli svoju odluku po pitanju podnešenih kaznenih prijava radi osnovane sumnje u počinjenje kaznenog djela pranja novca. U svim državama Europe pa i svijeta, oni koji ukazuju na kriminal bili bi nagrađeni ili posebno zaštićeni odnosno privilegirani. U Hrvatskoj, osobe koje na kriminal ukazuju, ili ga razotkrivaju za nagradu dobivaju poseban progon.
Razlog koji je potaknuo oštećenike RB austrijskih zadruga na prosvjed najprije je krajnji očaj u kojem se oštećenici nalaze, dok je drugi razlog apsolutno nezadovoljstvo hrvatskim pravosudnim institucijama o čemu smo više puta obavještavali institucije i medije tijekom proteklih nekoliko godina. Puno godina previše. Voda je svima došla do grla, tim više što se u našoj hrvatskoj Državi, našoj Domovini, osjećaju potpuno obespravljeni, nezaštićeni, prepušteni sami sebi.
Svoje navode oštećenici potkrjepljuju činjenicom da su Kaznene prijave protiv nelegalnih austrijskih zadruga podignute u više navrata prije četiri godine, a potom su prijave nanovo nadopunjavane ili ponovno predavane u nekoliko navrata. Do danas, iako je stupanjem na dužnost predsjednice, i sama predsjednica Kolinda Grabar Kitarović zatražila od DORH-a i USKOK-a, te od MUP-a i nadležnih ministarstava da se očituju, još nije pristigao nikakav odgovor iz kojeg bi se mogao izvesti bilo kakav zaključak.
I ne samo da oštećenici nisu dobili nikakav odgovor, već su zakinuti u njihovom zakonskom pravu da ako pravosudni organi odustanu od gonjenja, oštećenici imaju pravo sami nastaviti kazneni progon.
Umjesto zaštite od institucija, ovrhe su učestalo nastavljene, a kao posljedice takvog ponašanja institucija povećan je i broj određenih deložacija od strane sudova.
Uprkos donešenom Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju koji je stupio na snagu dana 30. rujna 2015 godine ovrhe na nekretninama većinom nisu odgođene, dok za ovrhe na novčanim sredstvima nitko ne želi niti čuti o odgodi. I političari u predizbornoj utrci o ovom problemu uglavnom šuti. Problem RB oštećenika izvlači se iz ladice poput aduta, samo u onim situacijama kada je potrebno pokupiti dodatne političke bodove i već broj birača na izborima.
U međuvremenu, svih tih godina, ovršenici su blokiranih računa, blokiranih i ovršenih nekretnina, bez ikakvog izgleda da svoje stanje riješe.
Spomenutim Zakonom svaki oštećenik pojedinačno treba podići tužbu i poništavati nešto što je Zakonom proglašeno ništetnim. Nešto što je nepošteno, neustavno, nelegalno, nezakonito, i nepostojeće samo po sebi. Na takvu ništetnost i nepostojeći akt sud pazi po službenoj dužnosti. Temeljem takvih akata sudovi nisu mogli i nisu smjeli određivati ovrhe ni na nekretninama niti na pokretninama.
12. svibnja 2016. godine u Saboru RH održan je sastanak između oštećenika RB austrijskih zadruga i predstavnika vlasti. Na zahtjev Ministarstva pravosuđa dostavljena im je i dodatna dokumentacija iz koje je vidljivo da se zakoni u RH ne poštuju, ali uzalud, i za rujan, ali i za ostale mjesece zakazano je niz deložacija. Ovršenicima očigledno u našoj Državi nitko ne želi pomoći.
Donešeni je Zakon selektivan, često i pogrešno tumačen, ali i očigledno nedovoljan da bi oštećenici imali adekvatnu pravnu zaštitu stoga je svakom više nego jasno da se mora primijeniti neki drugi oblik pravne zaštite, te istovremeno riješiti problem ovršenika u FINI, kojima račune blokiraju bez ikakve kontrole i bez nadzora, pa i bez osnove, a najčešće sa ovršnim ispravama koje su izgubile svojstvo ovršnosti, otišle su u zastaru i slično. FINA na ovakve nedostatke NE PAZI pa se događa da hrvatske institucije legaliziraju nelegalno postupajući protuzakonito i neustavno, na štetu oštećenika/ovršenika. Zbog svega toga stotine tisuća ljudi u Hrvatskoj su dovedeni u stanje životne i socijalno-gospodarske ugroženosti, a cijela situacija je uzrokovala i desetak žrtava koje su izgubile živote nemajući više snage nosititi se sa ovim teškim i nerješivim problemima.
U nastavku popis austrijskih zadruga:
NELEGALNE AUSTRIJSKE ZADRUGE
1 Posojilnica bank Zila2 Posojilnica Borovlje
3 Raiffaisenbank Bad Radkersburg-Klöch eGen
4 Raiffaisenbank Gnas eGen
5 Raiffaisenbank Unterpremstätten eGen
6 Raiffeisen Burgenlande und Revisionsverband Registrierte genoss
7 Raiffeisenbank Arnoldstein eGen
8 Raiffeisenbank Bezirksbank Klagenfurt eGen
9 Raiffeisenbank Bleiburg eGen
10 Raiffeisenbank Deutschlandsberg eGen
11 Raiffeisenbank Eberndorf eGen
12 Raiffeisenbank Fehring – St. Anna am Aigen eGen
13 Raiffeisenbank Feldbach-Bad Gleichenberg eGen
14 Raiffeisenbank Fürstenfeld eGen
15 Raiffeisenbank Gamlitz eGen
16 Raiffeisenbank Graz-Straßgang eGen
17 Raiffeisenbank Groß St. Florian-Wettmannstätten eGen
18 Raiffeisenbank Halbenrain-Tieschen eGen
19 Raiffeisenbank Hatzendorf-Unterlamm eGen
20 Raiffeisenbank Heiligenkreuz-Kirchbach eGen
21 Raiffeisenbank Ilz eGen
22 Raiffeisenbank Lavamünd eGen
23 Raiffeisenbank Leibnitz eGen
24 Raiffeisenbank Lieboch-Stainz eGen
25 Raiffeisenbank Mittleres Raabtal eGen
26 Raiffeisenbank Nestelbach-Eggersdorf eGen
27 Raiffeisenbank Ossiacher See eGen
28 Raiffeisenbank Region St. Pölten eGen
29 Raiffeisenbank Riegersburg-Breitenfeld eGen
30 Raiffeisenbank St. Andrä-Wolfsberg eGen
31 Raiffeisenbank St. Georgen a. d. Stiefing, eGen
32 Raiffeisenbank St. Paul im Lavanttal eGen
33 Raiffeisenbank St. Stefan-Jagerberg-Wolfsberg eGen
34 Raiffeisenbank Straß-Spielfeld eGen
35 Raiffeisenbank Süd-Weststeiermark eGen
36 Raiffeisenbank Velden und Umgebung eGen
37 Raiffeisenbank Villach eGen
38 Raiffeisenbank Völkermarkt eGen
39 Raiffeisenbezirksbank Güssing eGen
40 Raiffeisenbezirksbank Jennersdorf eGen
41 Raiffeisenbezirksbank St. Veit a. d. Glan-Feldkirchen eGen
42 Zveza bank eGen 43. Raiffeisenbank Gleisdorf eGen
Oštećenici nelegalnih kreditora pozivaju medije, da umjesto ispraznih obećanja političara koja već godinama svi slušamo, poprate prosvjed oštećenika 07. rujna 2016. godine, u Gajevoj 32, ispred zgrade DORH-a i USKOK-a, i suoče se sa stvarnim i vrlo ozbiljnim problemom, koji će vrlo brzo, ne bude li mu se netko posvetio, prerasti u erupciju prosvjednika koji jednostavno više nemaju ni snage, ali ni mogućnosti boriti se sa nezakonitim ovrham, ovim najozbiljnijim problemom današnjice.
OŠTEĆENICI RB austrijskih zadruga
Nema komentara:
Objavi komentar