Nada Landeka u TV emisiji “Karte na stol” o deložacijama, ovrhama, sucima, nelegalnim kreditorima, o prijetnjama…….
Paralelni financijski i pravosudni sustav u RH
Dana 02.06.2016. godine ispred Ministarstva pravosuđa održan je još jedan prosvjed nezadovoljnika hrvatskim pravosuđem. Motiv prosvjeda bile su deložacije koje su provedene nad obitelji Vojnović i Alagić određene Zaključkom od strane sudova u Velikoj Gorici isutkinje Jelene Rajić, te u Zadru po odluci sutkinje Dubravke Novaković.
U oba slučaja, ali u još nekoliko, ovršenici su ispunili sve proceduralno što je propisano Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju, tužbu radi utvrđenje ništetnosti ugovora o kreditu koji je sklopljen sa pravnom ili fizičkom osobom koje nemaju i nisu imale potrebno ovlaštenje za financijsko poslovanje na području Republike Hrvatske i Prijedlog za odgodu ovrhe prema odredbama Ovršnog zakona čl. 65. i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju čl. 19.k. I Vlada Republike Hrvatske je dana 11. svibnja 2016. godine donijela Mišljenje kojim je precizirala da navedene odredbe u ovim zakonima morale bi zaštititi ovršenike od ovrha i deložacija, te je Vlada RH uputila to Mišljenje i Saboru RH kako bi saborski zastupnici donijeli Odluku kojom bi se ovrhe zaustavile. Iako se radi o životno važnim stvarima za građane RH, saborski zastupnici do danas nisu o tom Mišljenju Vlade RH odlučivali.
Uzalud. Ni postojeći zakoni, ni Mišljenje Vlade, pa čak ni ustavne odredbe i međunarodni propisi nisu bili dovoljno snažan argument da bi sutkinje Rajić i Novaković usvojile prijedlog za odgodu ovrhe čime bi spasili ove obitelji od gubljenja doma i prepuštanja ulici. Ministar pravosuđa Ante Šprlje, koji je zajedno sa svojom zamjenicom Baricom Novosel i savjetnicom Renatom Duka od Vlade RH određen u radnu grupu koja bi koordinirala sa oštećenicima i sa Saborom RH te donijela kvalitetnu odluku kojom bi se dužnici spasili odmazde nezakonitih kreditnih ureda i austrijskih zadruga, tumačio je, da se navedene ovrhe ne mogu odgoditi, iako je ovršenik sve podnio kako zakon nalaže, i to iz razloga što ovrhovoditelj u ovom slučaju nije Raiffaisen zadruga već su to neke druge fizičke ili pravne osobe???!!!
Međutim, ta tvrdnja nigdje u zakonima ne stoji, pa očigledno predstavlja samovoljno tumačenje djelatnika Ministarstva pravosuđa koje nije podkrijepljeno niti jednom drugom zakonskom odredbom, baš kao što ne stoji ni tvrdnja da se zakoni u RH ne mogu primjenjivati retroaktivno, jer se to kosi sa činjenicom da se Zakon o općem oprostu primjenjuje unatrag i to uspješno već punih 20 godina.
Zakon o općem oprostu je donešen u kolovozu 1996. godine a primjenjuje se za period od kolovoza 1990. godine do kolovoza 1996. godine.
– Čl. 1. “Ovim se Zakonom daje opći oprost od kaznenog progona i postupka počiniteljima kaznenih djela počinjenih u agresiji, oružanoj pobuni ili oružanim sukobima te u svezi s agresijom, oružanom pobunom ii oružanim sukobima u Republici Hrvatskoj. Oprost se odnosi i na izvršenje pravomoćne presude izrečene počiniteljima kaznenih djela iz stavka 1. ovoga članka. Oprost od kaznenog progona i postupka odnosi se na djela počinjena u razdoblju od 17. kolovoza 1990. do 23. kolovoza 1996.”
Nadalje, u slučaju obitelji Vojnović, ovrha je pokrenuta na temelju prijedloga ovrhovoditelja Raiffaisen austrijske zadruge, te je tijekom provedbe ovrhe stan u kojem su živjeli Vojnovići kao jamci po kreditu prodan na javnoj dražbi Ankici Svetličić, djelatnici MUP-a. Svetličić je bila upoznata sa činjenicom da se u stanu nalaze ljudi, međutim, ovrha je nastavljena dalje sa novim vlasnikom koja je vlasništvo stekla temeljem Rješenja o dosudi nekretnine, sve do deložacije koju nije bilo moguće spriječiti niti jednom od odredbi propisanih Ovršnim zakonom koji bi trebali štititi ovršenika.
Kod slučaja obitelji Alagić situacija je pravno možda još i više nedefinirana. U njihovom slučaju je jedna od Raiffaisen zadruga, koja je u međuvremenu promijenila i pravnu osobnost podigla tužbu radi smetanja posjeda, te je na temelju te tužbe zatražila i privremenu mjeru kojom je zatraženo da se dopusti tužitelju ulazak u posjed nekretnine, i zabrana takvog smetanja ubuduće.
Dakle, iskoristili su “rupu” u našim zakonima, koji osim što legitimitet daju austrijskim zadrugama koje nemaju registrirane podružnice na području Republike Hrvatske, a dodijeljen im je i OIB, iako nikad nisu proveli radnju zbog kojeg su OIB dobili, “išli su im i dodatno na ruku” odlučujući u parnici radi smetanja posjeda, u kojim parnicama se ne ispituje uopće vlasništvo, niti pravo, već samo činjenica je li bilo smetanja posjeda ili nije. Pa je tako Općinski sud u Zadru rješenjem odlučio da je Ivka Alagić smetala jednu od austrijskih zadruga, te je odredio da se ima izvršiti “vraćanje u posjed”. Na temelju pravomoćnog rješenja jedna od austrijskih zadruga pokrenula je ovrhu, koja još nije pravomoćna, a jučer su na izvršenje ovrhe ovrhovoditelji doveli odmah i kupca, koji je gledao zajedno sa ovrhovoditeljem kako sudski ovršitelj i policajci izbacuju ljude na ulicu.
Iako je Rješenjem određeno da bi na terenu morala biti i socijalna služba, kao i hitna, u samom postupku deložacije nema nikakve humanosti, a još manje intervencije socijalne službe i hitne pomoći. Redovna i interventna policija odrađuju posao bez vidljivih emocija, s njima se tijekom izvršenja deložacije teško može doći u kontakt, pa čak ni temeljem tako važnih razloga kao što su dokumenti koji dokazuju da su ovršenici teško bolesni od više kroničnih bolesti. Međutim, nitko na licu mjesta nije utvrdio o tome koji stupanj životne ugroženosti ovršenika postoji ukoliko se deložacija do kraja provede, a isto tako nitko ne brine o tome kamo će iseljeni ljudi.
Država stvara beskućnike, i potpuno siromašan narod ogoljuje do kraja.
Saborski zastupnik Miro Bulj do zadnjeg trenutka trudio se nesebično, tražeći moguće rješenje ili način da se deložacija prekine. Na žalost, svi njegovi pokušaji bili su potpuno bezuspješni pa je svjedočio krajnje mučnoj situaciji. No njegova briga za te ljude i nakon toga nije prestala, svako jutro on zove obitelj Vojnović i pita kako su.
Upravo su te mučne situacije bile i temeljni razlog prosvjeda ispred Ministarstva pravosuđa i Općinskog građanskog suda u Zagrebu.
Naime, dana 12.05.2016. godine u Saboru RH održan je sastanak između predstavnika Ministarstva pravosuđa, Ministarstva financija, predstavnika oštećenika RBA zadruga, odvjetnika Marija Poljaka i novinarke Nade Landeka i saborskih zastupnika Domoljubne koalicije – Ivana Šukera i Josipa Borića, te saborskih zastupnika Kluba Most – prof. Ivana Lovrinovića, saborskog zastupnika Mire Bulja, saborskog zastupnika Jure Martinovića, te Ivane Kolovrat. Na tom sastanku iznešeno je niz argumenta na kojima se temelji Zahtjev oštećenika RBA zadruga da se donese novi zakon o ništetnosti ugovora o kreditu, odnosno da se nadopune postojeći zakoni koji datiraju iz 1994. godine i 1998. godine, ili da se postojeće odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju smjeste u Zakon o parničnom postupku ili neki drugi zakon koji bi kvalitetnije zaštitio dužnika bez mogućnosti donošenja egzibicionih rješenja kakva donose hrvatski suci.
U navedenim ovršnim slučajevima sudstvo je bilo iznimno ažurno i hitro, pa se na dugotrajnost postupka sigurno nitko ne može požaliti. U slučaju Vojnović je zatraženo izuzeće sutkinje Jelene Rajić, predsjednice suda Nine Hrešć, sudskog ovršitelja… Prijedlozi za izuzeće poslani su sudu fax-om oko 20:00 sati prethodnog dana, elektronskom poštom oko pola noći, a sudski ovršitelj i odvjetnik Galetović koji zastupa ovrhovoditelja već u petnaest do devet ujutro imali su u spisu uvezana rješenja o odbijanju suca, predsjednika suda i sudskog ovršitelja???
O svim ovim događajima, ali i o drugim problemima s hrvatskim pravosuđem, Nada Landeka, novinarka i urednica portala HAZUD.HR, urednica za gospodarstvo portala HOP.HR, tajnica Hrvatske akademske zajednice Domovine i Dijaspore, i tajnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u dijaspori za Hrvatsku – govorila je u TV emisiji “Karte na stol”. Nedavno je i u TV emisiji “Vruća linija” Osječke televizije bila tema Pravosuđe i sudstvo gdje je Landeka iznijela svoje iskustvo i stav o hrvatskom pravosuđu.
Nema komentara:
Objavi komentar